Dan državnosti službeni je državni blagdan koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.
Josip Manolić: /Špijuni-i-domovina/ Robin Harris/Stepinac – njegov život i vrijeme/
Janko Bobetko: Sve moje bitke/ Darko Hudelist: Tuđman – biografija/ Davorin Rudolf: Stvaranje Hrvatske države 1991. – Ministarska sjećanja.
Iako je Hrvatska svoju službenu neovisnost stekla tek tog povijesnog datuma, njena bogata kultura i tradicija sežu mnogo dalje u prošlost.
Traditional Femole Headgear in Croatian Folk Costume/ Hrvatske narodne nošnje/ Vladimir Kirin:”Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije“, Nežević:” Šokački stanovi”.
Na Popisu svjetske baštine Unesca, od ukupno 802 kulturna, 197 prirodnih i 32 mješovita dobra svjetske baštine, mjesto je našlo čak sedam spomenika kulturne i prirodne baštine s područja Hrvatske, a na Unescovu popisu nematerijalne baštine čovječanstva trinaest ih je iz Hrvatske, čime se naša zemlja iznimno ponosi. To su samo neke od činjenica koje svjedoče ne samo o burnoj povijesti, već i o bogatoj kulturi i tradiciji na hrvatskim prostorima, još od antike do danas.
Na slici: Mirko Marković: /Descriptio Croatiae/ Antun Dabinović/Hrvatska državna i pravna povijest/ Posljednji Zrinski i Frankopani, skupina autora.
Hrvatska enciklopedija I – IV/ Dr. S. Pavičić: Hrvatska ratna i vojna poviest/ Hrvatska zemlja/ Znanje i radost – Enciklopedijski zbornik I – III.
Hrvatska je zemlja izrasla na granici, zemlja stoljećima zvana predziđem kršćanstva, i kao takva stekla je duhovna bogatstva upravo u raznolikosti kultura, vjera i povijesnih dionica.
Na slici: D. Tadijanović, D. Ward: Na stolu kruh/ Bread on the Table/ Milan Šenoa: Preko kršnih gora do sinjega mora/Josip Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000 godina/ Kristina Milković Šarić: Josip Jelačić u Prvoj banskoj pukovniji (1841. – 1848.).
Narod koji se diči svojom poviješću ne treba se brinuti za svoju budućnost, pa se samim time i zemlja koja je iskovana u vatri pradavnih i nedavnih ratova treba okrenuti budućnosti. O raznim metodama obrane domovine, iz predaje naših predaka kroz minula stoljeća, pisale su se brojne knjige, a danas se na ulicama Hrvatske širi nova krilatica koju možemo iščitati iz prosvjedničkih transparenata: „Domovina se brani knjigom“.
Kako se domovina brani knjigom?
Upravo je knjiga, odnosno pisana riječ, svjedok kulturnog i duhovnog bogatstva jednog naroda, a Hrvatska je zemlja koja je kroz povijest koristila tri različita pisma, zemlja čiji prvi pisani spomenici sežu čak u X. stoljeće, zemlja koja je među prvima imala prijevod Svetog pisma na materinji jezik, zemlja na čijem su području i danas vidljivi ostaci grčke, rimske, bizantske i mnogih drugih kultura.
Nevenka Nekić: /Hrvatske heroine/ Petar Šimunović: Hrvatska prezimena/ Vjekoslav Cvrlje:/ Znameniti Hrvati pri Svetoj Stolici/ Ivan Mužić:/Hrvati i autohtonost./
Hrvatski su filozofi i pisci, kipari i slikari još od srednjeg vijeka do danas bivali uključeni u sve vodeće europske umjetničke krugove, a u mnogima od njih su i prednjačili. Upravo o tome svjedoći Marulićevo djelo Pouke za čestit život prema primjerima svetaca, koje je još za njegova života steklo svjetsku slavu i sveukupno do danas doživjelo čak četrdeset izdanja, čime se rijetki onodobni autori mogu pohvaliti. Malo je poznato među širom javnosti kako se upravo Marku Maruliću pripisuje prva upotreba riječi psihologija. O izvrsnosti naših umjetnika svjedoče i brojne sakralne građevine poput katedrale sv. Jakova – jedine katedrale u cijeloj Europi izgrađene isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata.
Radovan Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske/ Radovan Ivančević: Šibenska katedrala/
J. Srtzygorowski: Starohrvatska umjetnost/ Marko Marulić: Sažeti prikaz slavnih muževa Starog zavjeta/ Dušan Jelovina: Starohrvatsko kulturno blago.
Hrvatska se smatra i domovinom mnogobrojnih izuma koji su izmijenili čovječanstvo, a neki se i danas koriste u svakidašnjem životu. Padobran, torpedo, daktiloskopija, penkala, žarulja s volframovom niti, izmjenična struja – samo su neki od hrvatskih izuma bez kojih je današnji svijet nezamisliv, a ime Nikole Tesle svjetskog je značaja i ugleda.
Hrvatska je zemlja inspirativne povijesti i brojnih posebnosti koje ovaj članak nije u mogućnosti obuhvatiti, ali to mu niti nije namjera. Važnija poruka, ona koju si trebamo uvijek iznova ponavljati, neka bude – volimo svoju domovinu znanjem.
Posjetite nas u našoj trgovini u Masarykovoj 20.
Sretan Dan državnosti želi vam ekipa antikvarijata Studio
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
Facebook
Kontakt
