[:HR]Kretanjem i vježbom izbacujemo negativnu enegiju iz organizma. Smanjujemo nivo hormona stresa (kortizola), a povećavamo nivo hormona koji stvara osjećaj sreće i prirodne energije (endorfina).
Piše: Damira Bojić, specijalistica fizijatar, ravnateljica specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju“Kalos”
Tijekom evolucije ljudsko tijelo građeno je za aktivnosti. Zato se kaže : „Živjeti, znači kretati se.“ „Krećem se da bih živio.“ Čovjekov pokret-kretanje veoma je složen rad. Iako se pod tim pojmom obično stvara slika o mišićima, kostima i zglobovima, moramo biti svjesni da gotovo nema organa u tijelu koji u pokretu ne sudjeluje na određeni način. Danas, na žalost, svjedočimo kroničnom nedostatku kretanja – tjelesne aktivnosti kod djece, mladeži, ali i svih ostalih dobnih skupina.
Usljed modernog načina života gdje ne osluškujemo potrebe svoga tijela, ne živimo u balansu sa našim okruženjem razvija se niz bolesti i poremećaja:
- Poremećaj u razvoju kod djece;
- Stres;
- Osteoporoza ;
- Križobolja;
- Povećani krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi;
Urođena potreba za kretanjem, ne samo da djetetu predstavlja zadovoljstvo i razonodu, nego i vrijednost uravnoteženosti protiv pojave atrofije mišića, protiv evolucije malformacija i tjelesnih deformiteta.
Vježbajući usporavamo osteoporozu i propadanje kostiju koji su usko povezani sa starenjem. Tjelesna aktivnost smanjuje simptome križobolje, a neaktivnost povećava osjećaj boli, mišićne napetosti i ukočenosti križnog i lumbalnog dijela leđa. Potiče obnavljanje stanica mozga čime pozitivno utječe na rad djelova mozga zaduženih za pamćenje i učenje.
Manjak fizičke aktivnosti najčešći je faktor rizika od srčanih oboljenja. Vježbanje pozitivno utječe na omjer HDL kolesterola (dobrog kolesterola) naspram LDL kolesterola (lošeg kolesterola).
Prilagođena, umjerena fizička aktivnost smanjuje opasnost od razvoja šećerne bolesti. Redovito vježbanje utječe na regulaciju tjelesne težine.
Više je oblika fizičke aktivnosti:
Kineziterapija, kao važna metoda u prevenciji i liječenju raznih patoloških stanja, koristi se pokretom kako bi mobilizirala postojeće fiziološke mehanizme i funkcije. Kineziterapija sa svojim suvremenim metodama vježbi, uz obavezno vođenje stručne osobe (fizioterapeuta), jedna je od naučinkovitijih, jer je prilagođena općem stanju organizma i time uspješno rješava postojeće probleme koje je u tijelu izazvano nedostatkom kretanja.
Svaki kinezoterapijski program sadrži vježbe: napinjanja mišićnih skupina, ali i komponente istezanja i opuštanja. Mogu se raditi na prostirci ili strunjači na podu u dvorani za fizikalnu terapiju, na travi ili na bilo kojem mirnom mjestu. Mogu se raditi u vodi, u kojoj se terapijski učinak ostvaruje prilikom kretanja kroz nju ili izlaganjem pojedinih djelova tijela utjecaju mlaza vode. Korisni učinci vodene masaže očituju se i u pojačanoj cirkulaciji krvi, bržoj izmjeni tvari, pojačanoj resorpciji kod otoka, te napetosti kože, koja postaje elastična i otpornija.
Vježbe joge dovode do psihičke ravnoteže i fizičke pokretljivosti.
Fitness oblik rekreacije na spravama ili u teretani važna je značajka u terapiji pokretom.
Aerobni trening (hodanje, trčanje, vožnja bicikla).
Živjeti opuštena duha i tijela, naše je prirodno stanje, pravo koje smo zadobili rođenjem, a tempo naših života nas je natjerao da to zaboravimo. Posljedica toga je da ljudi provode veliki dio svog života, čak i kada spavaju, u stanju tjelesne i mentalne napetosti. Mnogi se okreću sredstvima za smirenje, tabletama za spavanje, alkoholu, u uzaludnom pokušaju da se tome odupru.
Kritične točke
Svatko ima svoje problematično mjesto: stisnute vilice, naborano čelo ili ukočen vrat. Ta nepotrebna napetost ne samo da uzrokuje niz velikih neugodnosti, već dovodi i do ogromnog otjecanja iz naših energetskih izvora i glavni je uzročnik umora i lošeg zdravlja.
Energija se koristi i kao naredba mišićima da se napnu i da ih drži napetima, čak i kada smo toga samo djelomice svjesni.
Činjenica je da su sustavi našeg organizma daleko složeniji nego što smo naviknuti misliti, a također smo daleko od toga da smo ih čak i približno shvatili. Sretna je okolnost što oni rade ono za što su namjenjeni, bez obzira na to shvaćamo li mi kako rade ili ne, što nam omogućuje da se u bilo kojem životnom periodu uključimo u svjesno korištenje pokreta za poboljšanje fizičkog i psihičkog zdravlja, a time i kvalitete života.
Vježba je naše tjelesno izražavanje i uvijek nas vodi prema našem središtu. Tako se možete predstaviti prema drugoj osobi i uspostaviti odnos na najbolji način.
Uživajte u ljepoti pokreta, postat ćete zdraviji, ljepši, gipkiji, opušteniji, senzualniji – zadovoljniji.
Stručni članak, 6.05.2016.
Fotografije: Željko Budimir, arhiv HS[:]