Konferencijom „Budućnost održivog turizma kroz autentičnu gastronomiju“ 30. travnja u hotelu Soline u Brelima svečano je otvoren Autentica Food & Wine festival.
Konferencija je održana u organizaciji turističkih zajednica Brela, Baška Voda, Makarska, Tučepi, Podgora i Vrgorac u partnerstvu s Turističkom zajednicom Splitsko – dalmatinske županije, Splitsko – dalmatinskom županijom, Bluesun Hotels & Resortsa te najavila ukusni svibanj na Makarskoj rivijeri i Zabiokovlju.
Na konferenciji se razgovaralo o trendovima na eno-gastro tržištu, kao i o stanju te mogućnostima unapređenja domaće gastronomije.
Tema prvog panela bila je održivi turizam i autentična gastronomija.
Konferencija je najavila mjesec dalmatinske marende, u konobama i restoranima na Makarskoj rivijeri, niz zabavnih događanja, natjecanja na temu izvorne dalmatinske gastronomije.
Festival ističe dalmatinsku marendu koja je izuzetno važna za brendiranje SDŽ i Dalmacije kao značajne gastronomske regije. Festival promovira lokalnu kuhinju koja ne ulazi pod trendove, već se iz njih uzdiže, jer je autentična.
“Gastro manifestacijama poput Autentica food&wine festivala cilj nam je brendirati dalmatinski način zivota. Naša autentičnost postala je svjetski brend i gosti su to prepoznali.” – kazala nam je direktorica turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije Ivana Vladović
“Prošle godine krenuli smo sa Autenticom i lokalna zajednica je odlično prihvatila projekt koji se nadovezuje na našu priču, “Lokale u kale”, koji ima za cilj očuvanje lokalne gastronomije i povratak života u staru gradsku jezgru. Tržište diktira trendove, a na nama institucijama je da postavimo pravila i zaštitimo prostor, kako se ne bi u želji za brzon zaradom napravila šteta.” kazala nam je Antonia Radić Brkan, zamjenica gradonačelnika grada Makarske.
„Autentica festival nam ukazuje kako dalmatinsku kuhinju postaviti na zasluženi pijedestal. Svaka naša destinacija moze biti premium ukoliko ispunimo očekivanja i želje gostiju, ukoliko im ponudimo stvarnu vrijednost za novac“ kazao nam je Joze Tomaš predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split.
„Nema kvalitetnog turizma ni gastro ponude bez obrazovanog kadra. Regionalnim centrom kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole Split želimo unaprijediti kompetencije naših učenika i polaznika obrazovanja odraslih kako bi bili na odgovornim pozicijama u turističkom gospodarstvu. Centar će postati mjesto na koje će se nasloniti sve turističke škole u našoj županiji. Cilj nam je da ljudi iz cijelog svijeta dolaze kod nas učiti o autentičnoj mediteranskoj kuhinji“ kazao nam je Stipe Čogelja, dožupan Splitsko – dalmatinski.
Na drugom panelu raspravljalo se o razvoju destinacijskih gastro brandova i utjecaju na turizam destinacije
“Dalmatinci su uistinu posebni ljudi, naša kuhinja je naša emocija, istinska autentičnost. Potrebno je brendirati naša vina, našu kuhinju, dalmatinskog čovjeka, ribara i težaka.” kazao je naš poznati chef Ivan Pažanin.
U čemu se krije posebnost Paškog sira, te brojnih nagrada i svjetskih priznanja, te u kojoj mjeri je ovaj najači hrvatski gastro brend iskorišten kao motiv dolaska u destinaciju, kazala nam je direktorica marketinga Paške sirane, Martina Pernar Škunca
“Paški sir je najprepoznatljiviji hrvatski gastro proizvod. Radi sira turisti dolaze na Pag, žele ga kušati u izvornom ambijentu. Tajna uspjeha paškog sira je ta što sadrži esenciju otoka Paga. Bura je naš najveći saveznik” – kazala je. “Međutim unatoč visokoj potražnji, nije lako opstati, suočeni smo s nedostatkom sirovine i kadra”
Priča o Poetica ginu započela je kao hobi a danas je izrasla u održiv poslovni model.
“Poetica je priča o identitetu vrgorskog kraja, u radijusu od 30 km nabavljamo sve potrebne sirovine za proizvodnju. Krećemo i korak dalje u izgradnju modernog pogona za proizvodnju “experience kušaone” kazao je Drago Nosić, direktor destilerije
“Dalmacija ima autentičnu ekspresiju, naša vina su prepoznata u svijetu, jedinstveni smo po različitosti na tako malom prostoru, naša vinogorja sadrže više od 130 auhtonih sorti vina” kazao je enolog Vinarije Stina i vlasnik Vinarije Kusić, Petar Kusić
“Kujunđuša je postala naš prepoznatljivi brend, nezaobilazno vino u dalmatinskim restoranima. Sve je veća potražnja za vinima ovih prostora, tražimo mogućnosti da nam država izađe u susret oko povoljnijeg otkupa il dugoročnog zakupa zamljišta, kako bi povećali proizvodnju te zadovoljili tržište” kazao je Dario Gašpar vlasnik vinarije Gašpar.
„Hrvatska je brend u svijetu, prepoznatljiva po načinu života i vrhunskoj gastronomiji. U Blue Sun hotelima i resortima itekako ima mjesta za lokalno i autentično. Nama kao hotelskoj kući jako je bitno sačuvat te promovirati dalmatinski identitet, zaštititi lokalni brend, turista potaknuti da doživi lokalna iskustva, našu gastronomiju svim čulima“ kazao nam je Željko Stašević izvršni direktor Bluesun Hotels & Resortsa.
U pauzi je održana edukativna radionica – Prava i odgovornosti u hotelijerstvu, na kojoj je profesor Ivo Mravičić ukazao na što sve hotelijeri moraju računati prilikom boravka gosta u hotelu.
Na trećem panelu govorilo se o gastro manifestacijama kao prepoznatljivim eno – gastro doživljajima koji se kreiraju u različitim dijelovima Dalmacije, te su kao pozitivni primjeri istaknute manifestacije: Dani dalmatinskog pršuta i vina u organizaciji Turističke zajednice Vrgorac, Skradinski festival rižota i načina života, u organizaciji Turističke zajednice grada Skradina i Udruge Kluba članova selo, Slow food koncept Turističke zajednice grada Korčule, konceptom koji uključuje promociju lokalnih namirnica i vrijednosti tradicijske prehrane, projekt Otključavanja okusa otoka Brača – gastrobrendiranja grada Supetra, Taste like Dalmatia Drniš i Festival drniškog Merlota u organizaciji Turističke zajednice grada Drniša, manifestacija Mjesec gastronomije u Splitu – Štorije o’spize, manifestacije koju organizira Turistička zajednica grada Splita, kao i kolanjska Fešta od sira, koja se održava svakog kolovoza u Kolanu.
Upravo ove gastro manifestacije mamac su za dolazak turista u destinaciju te stavljaju naglasak na povratak korijenima i održivosti.
Foto: Boris Luetić
