Projekti arheološkog turizma, oživljene povijesti i eksperimentalne arheologije Splitsko – dalmatinske županije.
Provedena istraživanja vezana uz po(d)morsku arheološku baštinu ukazuju na optimističnu činjenicu: imamo nove “pošte” kao atraktivne lokalitete s punim potencijalom za osebujan, arheološki turizam u podmorju!
Prekrasna obala i nevjerojatna gastro ponuda, mamac su koji turiste iz cijelog svijeta dovode u srce Dalmacije. No Srednja Dalmacija ima i svoju pomorsku baštinu, originalnu kulturno – arheološku ponudu, punu tajni iz prošlosti, misterija i priča, koje su postale dodatni adut u turističkoj i kulturnoj ponudi ovoga kraja.
Naši vrijedni konzervatori i arheolozi naši su se oči u oči s nekima od njih. Bila je neviđena je atrakcija ući u povijest Francuske baterije, hvarske i starogradske luke te dati odgovore na brojna pitanja. Spomenuti lokaliteti nikad do sada u potpunosti nisu bili arheološki istraživani te je sjajna vijest da će se predviđenim projektom provesti sustavno istraživanje podvodnog arheološkog lokaliteta, te njegov potencijal prezentirati javnosti.
Istraživanja se provode uz programe sufinanciranja projekata arheološkog turizma, oživljene povijesti i eksperimentalne arheologije na području Splitsko-dalmatinske županije, u cilju jačanja konkurentnosti kulturnog (arheološko – povijesnog) turizma srednje Dalmacije, razvojem novih turističkih proizvoda proizašlih iz integracije arheologije s turizmom.
Francuska Baterija:
Tijekom 2024. godine Javna ustanova Hvar 1612 je putem natječaja za financiranje projekata iz područja arheološkog turizma na području Splitsko – dalmatinske županije za 2024. godinu dobila određena sredstva za probno arheološko istraživanje utvrde Baterija u gradu Hvaru. Istraživanja su obavljena prema rješenju nadležnog konzervatorskog odjela u Splitu, a probno arheološko istraživanje izvedeno je u listopadu 2024. godine uz konzervatorski nadzor, od strane stručnog tima. Predmet ovih arheoloških istraživanja je napoleonska utvrda naziva Baterija, koja se nalazi na brdu Križni rat.
Naime, porazom francuske flote početkom 1811. godine u pomorskoj bitci s Englezima kod otoka Visa otvorila se mogućnost engleskog napada napada na Hvar. Francuzi su tada odlučili ojačati obranu luke, nakon što su već 1807. godine (nakon ruskog napada na grad Hvar) sagradili tvrđavu Napoljun koja je sprječavala napad na grad s istoka.
Utvrda Baterija sagrađena je 1811. godine i nazvana je u izvorniku Batterie de gauche (baterija s lijeva). U isto vrijeme preuređuju se stari samostan Sv. Venerande u utvrdu i nazivaju je Batterie de droite (baterija s desna). Utvrda je izgrađena na mjestu starije manje stražarnice koja se u povijesnim izvorima spominje 1715. godine.
Hvarska luka:
Podvodnim arheološkim istraživanjima podmorja Hvarske luke u ovoj godini istražene su dvije arheološke sonde koje su dale vrlo zanimljive rezultate; rečeni dio hvarske luke je naime staro antičko i srednjovjekovno sidrište za brodove koji prolaze ili dolaze u Hvar, k tomu vedoma sigurno od ljetnih zapadnih vjetrova i oluja. Stoga se, očekivano, u tom dijelu luke nalaze antički i srednjevjekovni ostaci…
U dvije istražene sonde pronađena je velika količina keramičkog pokretnog arheološkog materijala, koja svjedoči o kontinuitetu korištenja prostora od antike do modernog doba! Pronađeni arheološki nalazi ukazuju na intenzivno korištenje luke – posebice u razdoblju od 4. do 6. stoljeća. Nastavak istraživanja tog dijela luke bio bi dobrodošao s obzirom da već početak ukazuje na potencijalno vrlo bogato nalazište.
Napomenimo, gradu Hvaru su iz dijela ukupnog županijskog proračuna odobrena sredstva za projekt “Podmorsko istraživanje hvarske luke”. Rečena luka grada Hvara – koja se kao pomorska luka koristi više tisuća godina! – nikad nije arheološki istraživana te je sjajna vijest da će se predviđenim projektom provesti sustavno istraživanje podvodnog arheološkog lokaliteta, te njegov potencijal prezentirati javnosti.
Grad Hvar, podsjetimo, svoj uspon doživljava u vremenu antike te posebno za vrijeme mletačke vlasti kad postaje glavno zimovalište mletačke lake mornarice. Zahvaljujući svojem strateški važnom položaju postaje jedna od najvažnijih luka na transjadranskim pomorskim putovima.
Starogradska luka:
Uvala Staroga Grada duboka je i dobro zaštićena uvala od gotovo svih vjetrova. Uz obale zaljeva živjelo se još od prapovijesti, nekoliko stoljeća prije Krista. Kad su Grci s otoka Parosa osnovali koloniju, uz veliko plodno polje i rijeku, u dnu uvale današnjeg Starog Grada, nazvali su je Faros.
Grci su značajno izmijenili izgled kopna, priobalja i podmorje otoka. Nije sasvim sigurno kako je morska obala uz sam grad izgledala u antičko vrijeme, osim u podmorju uvale Bonj i Sv. Jerolima gdje je jasno vidljiva antička luka i pristanišna obala… U Srednjem vijeku, baš na tom dijelu zaljeva podizao se lanac koji je sprječavao ulazak neželjenih brodova prema gradu. Uvala je najzaštićeniji dio starogradskog zaljeva te je vrlo pogodna za dugotrajno sidrenje brodova. Sistematska istraživanja antičke obale i luke Farosa (kasnije rimske Farie) pokazala su da je obala građena od monumentalnih zidova i umjetno stvorenog nasipa od kalcificiranih priklesanih tesanaca i ulomaka helenističkog i ranorimskog keramičkog posuđa s ponekim ulomkom stakla, olovnim utezima za mreže, dijelovima kamenih ručnih žrvnjeva, ljušturama školjki….
Nalazi svjedoče da je Faros trgovao sa cijelim Mediteranom. Luka se nalazi nedaleko od grada, izvan gradskih zidina kako ne bi ometala gradski život – kako i određuju grčki urbanisti.
Istraživanja tijekom protekle godine bila su usmjerena na otkrivanje monumentalne strukture ogradnog zida platoa helenističke i ranorimske luke Farosa u uvali Sv. Jerolima, a daljnja istraživanja jamačno će uroditi novim uzbudljivim saznanjima o ovom čudesnom komadiću našeg dijela Mediterana.
Foto i više: dalmacija.hr
Splitsko – dalmatinska županija
