Povodom 100. obljetnice organiziranog turizma u Bolu, u organizaciji Općine Bol i Turističke zajednice općine Bol u partnerstvu sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Jadrolinije, 28. travnja, održana je Konferencija o održivosti otoka i digitalizaciji u turizmu – GREEN ENERGY ISLANDS #BOL100.
Na samom početku konferencije, duboko iz arhive, kroz video materijale iz razdoblja 60ih godina domaćini su kao slavljenici obnovili sjećanja na početke organiziranog bavljenja turizmom. Od tada su puno toga promijenilo, Bol je postao višestruki prvak hrvatskoga turizma, a sada se u nekim novim vremenima razmišlja o budućnosti i održivosti.
“Potrebno je uvesti alate mjerenja održivosti i upravljanja destinacijom, a kroz nastavak reformskog procesa, gradovima i općinama dati mogućnost da značajnije upravljaju sa svim elementima turističke politike. Sve buduće odluke, potrebno je donositi na znanstvenom pristupu, studijama nosivosti kapaciteta i sličnim alatima. Korištenjem zelene energije i sustava novih tehnologija, te primjenom načela održivog razvoja cilj je da naši otoci budu samoodrživi”
Program se sastojao od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazalo se i na pozitivne primjere iz prakse te su se dodijelila priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
“U novim vremenima Bol razmišlja o budućnosti i održivosti”
„Bol ove god slavi 100 god organiziranog turizma. Okupili smo se da bi proslavili ali i učili od najboljih među nama. U ovih 100 god prošli smo razne faze u razvoju destinacije, te naučili da se održivi razvoj ne ogleda samo u ekologiji već i u socio – kulturnom aspektu, očuvanju sustava vrijednost lokalnog stanovništva. Nadamo se da će ova konferencija, te razmjena iskustava pomoći da izbjegnemo zamke masovnog turizma koliko je moguće, te da će novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama unaprijediti buduće korake i procese po pitanju očuvanja naših najvrijednijih resursa“, na samom početku konferencije, kazala je općinska načelnica Katarina Marčić, domaćin konferencije.
“Razvijajmo pametne i samoodržive otoke”
“100 obljetnica organiziranog turizma veliki je jubilej koji zaslužuje pažnju Europskog parlamenta, čestitam Bolu te zahvaljujem svima koji su svojim radom, predanošću i vizijom doprinijeli da je naš višestruki turistički šampion što je danas, simbol turističke prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Sa slavom dolazi i odgovornost. Težite ciljevima održivog razvoja, kako bi ljepote Bola, kulturna baština ostali očuvani za generacije koje dolaze. Živite promjene koje želite vidjeti u vašoj zajednici, s ciljem stvaranja samoodrživog životnog prostora.” kazala je putem video javljanja zastupnica u Eu parlametu Sunčana Glavak.
“Brač je bio održiv kad nitko nije”
“Čestitam Bolu i Boljanima jubilarnih 100.! Brač je održiv odavno, ali sada je važno te vrijednosti prepoznati i sačuvati. Vlada RH sustavno brine o otocima. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brandove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je u pozdravnom govoru saborska zastupnica Danica Baričević
“Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti“
“Ovu obljetnicu potrebno je promatrati u kontekstu budućnosti te osvijestiti svih nas u kojem smjeru trebamo ići. U svjetskim okvirima Hrvatska ima dugu tradiciju bavljenja turizmom. Poslijednjih trideset godina na tragu naše politike gradimo, širimo i razvijamo, u novom poimanju budućnosti trebamo prepoznati kako očuvati naše resurse. Jedinstvena smo zemlja u svijetu s preko 20 milijuna gostiju godišnje, sve to skupa ima cijenu. Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti, u kojoj održivost postaje stil života kako pojedinca tako zajednice”, kazao je državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina
” 150 milijuna eura iz EU fondova za razvoj otoka, dati će novi zamah razvoju!”
“Hrvatska vlada mjerama i politikom pokušava ravnopravno doprinijeti regionalnom razvoju. U samo zadnjih šest godina kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i Europskih fondova u otoke je uloženo 600 miljuna kuna nacionalnih sredstava, dok kroz europska sredstava uloženo je višestruko više. Raduje nas da smo uspjeli osigurati, kroz novu omotnicu, nikada većih, 150 milijuna eura europskih sredstava za razvoj otoka, koja će dodatno dati novi zamah razvoju. U programskom razdoblju 2021. – 2027. pred Hrvatskom je čak 25 milijardi eura europskih sredstava, koji će se kanalizirati prema svim dijelovima države.”
“Otoci i more naše su najveće blago”
“Čestitam Bolu 100. obljetnicu turizma! U proteklih sto godina puno smo toga naučili. Jedna od najvrijednijih definicija održivosti je to da je čovjek na prvom mjestu. Potrebno je da znamo što mi svi možemo napraviti za našu zajednicu, prijelaz s JA na MI. Ulaganja u infrastrukturu, izgradnju cesta, projekte energetske neovisnosti otoka, inovacije zelene industrije, IT industriju, centre izvrsnosti te centre kompetencija u fokusu su politike Vlade RH i Splitsko – dalmatinske županije u idućem razdoblju, posebice radimo na edukativnom dijelu, važno je educirati mlade ljude da su otoci i more naše najveće blago.” kazao je Stipe Čogelja, Splitsko – dalmatinski dožupan.
“Čestitam Bolu veliku 100. obljetnicu turizma. Brač bi mogao patentirati održivost. Gdje su ljubav i trud od škrte zemlje i kamena stvorili čudesan prizor. Naučimo puno iz ove konferencije. Upravo Bol kao domaćin konferencije i slavljenik dobar je primjer održivosti u kojem smjeru treba krenuti u budućnost.” kazala je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije.”
” Čestitke Bolu, na velikoj obljetnici. Održivo, zeleno i odgovorno ključne su riječi u vremenu pred nama. Kako su moji prethodni sugovornici kazali, sredstava ima, pred Hrvatskom gospodarskom komorom predstoji veliki posao, 150 miljuna eura treba rasporediti na naše otoke. Spomenut ću konkretan projekt HGK – European Tourism Going Green (ETGG) 2030, u kojem je HGK – ŽK Split partner, naime 11 tvrtki iz naše županije dobitnici su prestižnog certifikata održivog turizma u svrhu postizanja konkuretnosti na europskom i svjetskom tržištu.” kazao nam je Joze Tomaš predsjednik HGK Županijska komora Split.
“Bol je simbol hrvatskog turizma, simbol djelovanja Pokreta otoka. Ostao je simbol otočkog otpora prema nezakonitim radnjama i pokušajima otimanja otočnog bogatstva, njegovih plaža, luka i uvala. U izazovnim smo vremenima, sve definicije i znanja održivosti su počeli s otoka. Možemo samo se prisjetiti kako su opstali naši predci na otocima i na taj način ukomponirat budućne radnje, otoci su bili održivi kad nitko drugi nije. Odgovornost je na svima nama. Principom održivog razvoja želimo omogućiti sveobuhvatan razvoj otočnih zajednica s posebnim naglaskom na dobrobit i potencijale lokalne zajednice. Upravo je to jedan od glavnih strateških ciljeva Pokreta otoka”, kazala je Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka
Održani su paneli o razvoju pametnih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije i dobivanju potpora iz europskih fondova. Razgovaralo se i o upravljanju pomorskim dobrom, povezivanju otoka s kopnom kao temeljem razvoja i nezaobilaznoj temi održivosti sveprisutnoj u turističkom svijetu koja napokon dobiva svoje jasnije obrise.
Na prvom panelu diskutiralo se o dozvolama i koncesijama, upravljanju plažama, i osvrnulo se na Nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Panelisti su bili: Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županija, prof.dr.sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje, Ranko Blažević, načelnik Sutivana i gospođa Katarina Marčić, načelnica općine Bol.
Moderator panela je bio Saša Ljubičić.
Kao najveće probleme Stipe Čogelja ističe kaos i rupe u zakonu, koje drski pojedinci itekako zloupotrebljavaju:
– Veliki broj nadležnih inspekcijskih tijela i različito postupanje sudova dovelo je do pravnih i sličnih praznina koje su omugućile krajnje drsko ponašanje pojedinaca. Novim zakonom o inspekciji i valorizaciji pomorskog dobra, na koji smo i mi dali svoje mišljenje, daje se veća ovlast jedinicama lokalne samouprave i Županiji. To je bitno iz jednostavnog razloga što je lokalnim službenicima jednostavnije i važnije organizirati rad vikendom kada se većina devastacija zapravo i događa. Kada bi se ovlasti spustile na lučke redare, lučkog kapetana, sustav biti puno operativniji i brži, najvažnije neovisniji. Državni inspektorat treba kadrovski i financijski osnažit, da što više inspecija može biti na terenu, treba reagirat u startu, ne kada je šteta već napravljena. “
Prof Alen Soldo “Pomorsko dobro zadnja točka suvereniteta RH, ne smijemo dozvoliti da privatni interes prevlada društveni”
” Od 1960. do 2000. betonizirano je pet puta više obale nego ikad prije u povijesti Jadrana, višak kapitala u industrijskom razdoblju se pretvarao u beton. Nadam se da će novim zakonom o pomorskom dobru zaštiti obala od devastacije, te da nam se neće dogoditi scenarij Albanije ili Crne Gore, s plažama ograđenima žicom i noružanim čuvarima, da građani RH moraju plaćati naknadu da bi išli na plažu. Više puta sam izjavio da je pomorsko dobro zadnja točka suvereniteta RH. Dok malim Hrvatima konzervatorski zavodi i slične institucije zabranjuju promjenu škura iz zelenih u smeđe, dotle veliki Hrvati grade betonska zdanja po našim škrapama i uvalama bez problema, sve pod izlikom nekakvog napretka. Ugledajmo se a Franscusku koja je već 1986. zabranila gradnju 200 m od mora.”
“U Hrvatskoj ne postoji sustav prevencije onečišćenja“
“Najveći oneščićivač Jadrana je turistička industrija, s preko 20 miljuna turista, mi smo drugi u svijetu po broj turista u odnosu na broj stanovnika, jedino je Vatikan ispred nas. Plastika je preplavila Jadran. Naše je more malo i zatvoreno. Svjedoci smo ogromnih količina smeća koje svake godine iz susjedne Albanije, more nanese na područje hrvatskog Juga. Svi morski organizmi puni su mikroplastike. Ugledajmo se na pozitivne primjere iz prakse, otoka Visa koji je potpuno energetski neovisan, Bola gdje su hoteli sagrađeni 200-300 m od obale, savršeno uklopljeni u ambijent borove šume.” – kazao je profesor Alen Soldo
“Pomirili smo život između domaćih i stranaca”
” Još 93 godine smo krenuli promišljati i planirati turizam Novalje, koja ove godine slavi 70 godina bavljenja turizmom. Tražili smo načine kako turizmu dati nove šanse. Jedno od viđenja je bilo kako razvijati turizam za mlade, inspiracija nam je bila bogomdana plaža Zrće, izolirana od grada. Novalja je prošle sezone realizirala 1,9 milijuna komercijalnih noćenja, pomirili smo život mladih i starije populacije, razvijali najkvalitetniji oblik zabavnog turizma, privukli mlade visoko obrazovane ljude visoke potrošačke moći, koji se zabavljaju na kontroliranom prostoru i uvjetima. Novalja se ponosi postignutim, isto tako ustrajemo na razvoju drugih oblika turizma, ulažemo značajna sredstva u razvoj sportsko turističke infrastrukture. Tako smo od početka godine imali nekoliko vrhunskih poslovno športskih događanja, kongresa na kojima je sudjelovalo 2500 sudionika, poput prvenstva Hrvatske u šahu, prvenstva Hrvatske u Taekwandou…u najavi su i brojna druga događanja.
Uz potporu Vlade RH realizirali smo značajna ulaganja, 450 miljuna kuna uloženo je agromeraciju, 70 milijuna kuna ulaženo je u luku Žigljen, dogradnju osnovne škole. To će uvelike doprinijeti razvitku održivog turizma na otoku i biti putokaz i drugim gradovima u priobalnim područjima da se može puno postići kada se projekti dobro pripreme… zelena energija je ključna za opstojnost i budućnost pučanstva na otoku, vjetropotencijal je također resurs koji bi trebalo valorizirati.” – kazao je gradonačelnik Novalje Ivan Dabo.
” Sutivan smo uspjeli stvorit mjestom poželjnim za život. Našom demografskom politikom nastojimo pomoći svakom stanovniku Sutivana, svakom djetetu u vrtiću ili školi, svim roditeljima, osobama treće životne dobi i onima koji trebaju posebnu skrb da osjete kako žive u mjestu koje pokušavamo oblikovati prema ljudima i za ljude koji u njemu žive. Radimo na boljem povezivanju mjesta s kopnom. Bilježimo doseljavanje 17 % na godišnjoj bazi, na 100 domaćih ljudi dolazi 17 fureštih, slavonaca, stranaca… tzv internet nomada. Sve to nosi i svoje zamke, imamo problem kad se događa veliko doseljavanje, gubi se tradicija i običaji, na razne načine trudimo se ljude asimilirati. Naveo bi kao pozitivan primjer prakse naš htl Lemon Garden, s 90 kreveta, visokokvalitetnom uslugom.” kazao je Ranko Blažević
“Ne može se biti održiv i imati konstantan rast brojki, Bol se želi profilirati kao obiteljska i sportska destinacija. Naša tržišna niša je sportski turizam, avaturistički turizam, Bol ima idealni geostrateški položaj i idealne preduvjete za razvoj sportskog turizma na vodi. Takvi gosti su poželji bolu, obiteljski gosti koji borave u Bolu 7-15 dana. Želimo biti motiv dolaska na otok, ne tranzitna luka, smatramo da je Brač otok koji je dosta dobro povezan, potrebna je još koja katamaranska linija, luke Supetar i Sumartin su na svega 30 min od Bola. Težimo da nam gosti dolaze direktno avionom, brzobrodskim linijama. Iak turističke brojke nisu dosegli rezultate 2019., prijevoz vozila je porastao za 40% u odnosu na 2019. najviše se radi o dostavnim vozilima, kada bi se taj segment prijevoza dislocirao na drugu luku ili liniju, imali bi prometno rasterećenje” rekla je Katarina Marčić
ZELENU TRANZICIJU OTOKA BRAČA komentirao je načelnik općine Milna Frane Lozić
“Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji“
“Akcijski Plan tranzicije prema čistoj energiji otoka Brača strateški je i planski dokument
tranzicijskog procesa prema čistoj energiji koji opisuje dekarbonizaciju otoka Brača prema
Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030.
godine. Za izradu programa osnovana je radna skupina pod nazivom Otok Brač. Problem je u prostornom planiranju, imamo sredstava, nemamo lokacije. Po izradi novog prostornog plana po zakonu morate izać na javnu ispravu, dođe vam 200, 300 ljudi čije zemljište izlazi iz građevnog pojasa. Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji. Zakon o prostornom uređenju ima niz nelogičnosti, dopušta da u starim gradskim jezgrama možete planirat hotele i do 5 katova, na udaljenosti 10 m od mora. Urbanistička struka nije dorasla problemima.”
“Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u drugom je čitanju u Saboru do 15.7.2023., prema novom zakonu neće se dozvoliti ograđivanje plaža, niti jedna plaža neće biti zabranjena Hrvatskom građaninu i turistu, ne moramo se bojati da će nam se dogoditi scenarij Crne Gore i Albanije” – dodala je saborska zastupnica Danica Baričević
Gradonačelnik Hvara Rikardo Novak: Pametno, prostorno planiranje preduvjet je razvoja jedinica lokalne samouprave
“Grad Hvar ima goste koje bi htjeli svi, na prvom mjestu su Britanci, na drugom Amerikanci. Bavimo se organiziranim turizmom već 155 godina. Potrebno je prihvatit nuspojave turizma, poput prometne povezanosti, zahtjeva infrastrukture. Spomenuo bi primjer da se turizam planirao u gradu Hvaru i u proteklom stoljeću, iako su aglomeracije u tijeku u nekim otočkim općinama, Grad hvar je taj problem riješio davnih 60 godina proteklog stoljeća. Razmišljamo o budućnosti, o nasljeđu onih koji će doći poslije nas, pametno i prostorno planiranje preduvjet je razvoja. Jedinice lokalne samouprave nemoćne su po pitanju bespravne gradnje, građevinska inspekcija mora doći s kopna, što je često dugotrajan postupak. Razvoj otoka kroz zelenu tranziciju je na Hvaru vrlo kompliciran, postoji jedna lokacija na kojoj možemo postavit solarne panele, problem su imovinsko pravni odnosi.”
Na temu “Razvoja pametnih i održivih otoka, prometne povezanosti i zelene tranzicije, održan je drugi panel na kojem su sudjelovali: saborska zastupnica Danica Baričević, Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, državni tajnik Tonči Glavina iz Ministarstva turizma i sporta, Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split, Jelena Ivulić, voditeljica Jadrolinijine agencije Split
Sredstvima za potpore otocima, cilj je smanjiti energetsku ovisnost o kopnu i potaknuti zelenu tranziciju na otocima.
“Za otočane i jedinice lokalne samouprave na otocima osigurano od EU fondova za obnovljive izvore energije i energetsku tranziciju, 150 milijuna eura, kroz četiri programa: za održivo upravljane otočnim prostorima, unapređenje otočne infrastrukture, valorizaciju kulturne baštine, poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Potiče se otoke da zajedno nastupaju na natječajima, jer ima malih otoka sa jedva nekoliko stanovnika, ide se prema županijama, otočnim skupinama. Cilj je smanjiti energetsku ovisnost o kopnu i potaknuti zelenu tranziciju na otocima. Otočani su sami kreatori svoje politike razvoja, treba krenuti od pojedinaca i primjera dobre prakse, gradimo za budućnost i za našu djecu.” – kazao je Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije
” Nakon pandemije hrvatski se turizam jako brzo oporavio, ako ćemo promatrati druge turističke zemlje na Mediteranu koje se još nisu vratile brojke iz referentne 2019.g. Mi smo mala zemlja koja je dobro povezana i razvojem turizma utječe se na cijeli niz drugih djelatnosti i potiče njihov razvoj, dok u većim zemljama to nije moguće. Duži niz godina imamo samo rast, a sada trebamo razmišljati da je u tom smislu dosta i sada je naglasak na upravljanju. Treba usmjeriti turizam da raste u kontinuitetu, u pred i posezoni i podizanjem cijelog niza sektora vezanog uz turizam. Ne trebamo gledati samo velike projekte, nego počnimo od sebe samog i mali čovjekt može doprinijeti da bude energetski neovisan i samodorživ za svoje goste.” kazao je državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina
“Koliko bi zapravo turizam bio kvalitetan u ljetnom periodu ako imate uplove prevelikog broja katamarana. Pokazalo se na nekim primjerima u mjestima gdje se povećao broj linija da su se ljudi su se počeli buniti. Pitanje je do koje granice uopće ići. Broj državnih linija je zadnjih godina isti povećava se u ljetnim mjesecima u odnosu na zimske. Ali ako se vidi da su dodatne linije potrebne, onda lokalna samouprava iz svojih sredstava financira nove linije. Znači može se iznaći način da se Bolu osiguraju dodatne linije iz proračuna agencije, koje će financirati lokalne samouprave. Ako se priča o dodatnom razvoju turizma koji generira dodatna sredstva sasvim je razumljiva opcija da se subvencioniraju dodatne linije.” kazala je Paula Vidović – ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski prijevoz.
Pokret Otoka, predsjednica Maja Jurišić “Zelena tranzicija znači neovisnost o kopnu, Lokalna samouprava je kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti“
“Pokret otoka svojim aktivnostima upravo potiče ujedinjavanje otoka i otočane i osviješćuje da se trebaju uključiti u val zelene tranzicije jer je to zapravo jedini način opstanka na otoku. Gledajući u prošlost, inicijativa Pokret otoka djeluje od 2015 g. kada se započelo s edukacijom otočana o potrebama otoka za zelenom tranzicijom. Sedam godina je bilo potrebno da otočani shvate da im zelena tranzicija znači neovisnot o kopnu. Što je napravljeno: realizacija je prespora, inicijativa lokalne samouprave slaba – kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti.“
“Važno je da novac koji se proizvede od solarne energije ostane u lokalnoj samoupravi i da otočanima donese prihod”
“Ipak neki otoci idu naprijed. Novac koji se proizvede npr. od Solarne elektrane na Visu (Vis primjer), nažalost ne ostaje u jedinicama lokalne samouprave. Prije svega važno je građane osvjetiti kolika je njihova uloga u energetskoj tranziciji, jer npr. postavljanjem solarnih elektrana ne otvaraju se toliko nova radna mjesta ali se zato proizvode velike količine novca koji je važno da ostane u lokalnoj samoupravi i da otočanima donese prihod. Znači nije samo proizvodnja nego i ušteda i promjena ponašanja a i prostorno planiranje . Postoji način po kojem bi lokalna samouprava dala zemljište i napravila solarnu elekrtanu gdje bi otočani bili dioničari i tako zarađivali novac od solarne elektrane na njihovom otoku- da novac ostane lokalnoj zajednici.”
“Problem zaštićenih područja ili neriješeni imovinsko pravni odnosi, glavni su problemi zašto stambeni objekti ne mogu postaviti solarne elektrane na zgradu. Obični građanin za jednu solarnu elektranu treba izdvojiti 10 -15 tisuća eura što je dosta. Povrat ulaganja je kroz 5 godina i treba razmišljati dugoročno, to je ulaganje u održivost. Treba razmišljati da ćemo biti samodostatni, nećemo imati troškove režija od energije jer ćemo je sami proizvoditi” kazala je Maja Jurišić
” Trajakata ima dosta, može ih biti još i više, nikad ranije kao ove godine nije uveden ovoliki broj linija, čak 12 linija dnevno prometuje za Supetar, a uvode se i dodatne linije uoči blagdana. Jadrolinija radi sve što može kako bi se turistima olakšalo i ubrzalo putovanje. Svi živimo od turizma, i radi se najbolje što se može, biti će lakše kad se teretna vozila premjeste u sjevernu luku. Mi se pripremamo za sezonu za koju očekujemo da će biti bolja nego prošla. Ulažemo u nove brodove, uređujemo postojeće, kako bi usluga bila što kvalitetnija ne samo za naše otočane već i turiste koje očekujemo.” kazala nam je Jelena Ivulić- voditeljica Jadrolinijine agencije u Splitu
Hrvatski sabor, saborska zastupnica Danica Baričević “Trebamo očuvati održivost koju otoci žive”
“Brač je otok vrijednih ljudi i ne mora se živjeti isključivo o turizma i iznajmljivanja smještajnih kapaciteta. Bračani su održivi odavno, ali je važno te vrijednosti prepoznati i sačuvati. Vlada RH sustavno brine o otocima. Zakonom o otocima iz 2018 godine, posebno se vodilo računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade. Zakon je izrađen multi sektorski i ide u korak sa vremenom. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brandove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je Danica Baričević
“Ovisni smo o turizmu ali turizam generira i potiče i druge djelatnosti: IT industriju, prehrambenu, prerađivačku i druge. Orijentirani smo na turizam i to je dobro ali trebamo uvijek razmišljati koja nam je gornja granica. Održivi turizam nije zapravo nova tema, promišljalo se o tome i prije desetak godina, sa inicijativom kako produžiti sezonu. Disperzijom gostiju i produljnjem sezone potiče se također održivost, kako rasterititi infrastrukturu, kazao je Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split
Kao dobar primjer iz prakse istaknuta je hotelska kuća Sunčani Hvar
“Sunčani Hvar postao je najveći privatni proizvođač energije iz solara na svim hrvatskim otocima te u Dalmaciji. Predviđena količina električne energije koju ćemo proizvesti u postavljenim solarnim elektranama dovoljna je za 40 posto cjelokupnih godišnjih potreba Sunčanog Hvara, čime će se značajno smanjiti utjecaj povišenih troškova energenata, a samim time podići i konkurentnost i održivost poslovanja” kazao je Zdravko Tudor, direktor marketinga i prodaje Sunčanog Hvara
Trebamo biti održivi i autohtoni, i ne smije se Split, Brač i Hvar pretvoriti u hamburger city, kazao je voditelj Saša Ljubičić i istaknuo primjer održivosti kroz uključivanje lokalno stanovništva u gastro brendiranje destinacije.
Pokretanjem priče o Dalmatinskoj marendi – Turistička zajednica Splitsko –dalmatinske županije na čelu sa direktoricom Ivanom Vladović potaknula je održivost naše gastronomske baštine.
“Gosti u Hrvatsku dolaze upoznati nas i naš način života, trebamo brendirati ono što smo mi!. Naš način života, našu marendu prodavati kao proizvod. Nema bolje turističke priče, od one autohtone. Ovaj projekt u fokus stavlja zdravu mediteransku prehranu po kojoj smo već prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi. Projekt Dalmatinske marende je upravo to, sve ono što smo mi, za marendu se spremaju jela od sezone, kuha se u jednoj “teći” i ništa se ne baca ( zero waste), pojede se i podjeli sa prijateljima!”
Dodjeljena su i priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima
Dobitnici su:
- Energetska zadruga Apsyrtides, projekt energetske tranzicije otoka Cresa
- Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj OTRA – projekt SOLAR ISLANDS
- Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži Iž, projekt ”Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima”
- Udruga Tatavaka – Inicijativa za Zlarin bez plastike
- Maslina Resort, Stari Grad, koncept održive filozofije poslovanja „Mindful luxury“,
- LAG Brač, LAG 5 i LAG Škoji O-kupi otok
- Turistička zajednica općine Postira „Mala noćna regata“
- Općina Milna „Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne“
- Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo
- Utrka Life on Mars – Turistička zajednica grada Novalje
- Heritage hotel Martinis Marchi – E mobility park
- Općina Sutivan „Nauka i lavura o stivanskom brodovlju”
- Geopark Viški arhipelag
- Grad Hvar – obnova Hvarskog arsenala i hvarskog kazališta
- Općina Jelsa, projekt Međunarodne zajednice tamnog neba 2022 godine
- Srednja škola Bartula Kašića Pag – očuvanje tradicionalne gastronomije „Ca, ča, što se nekad kuhalo na našem otoku“
- Udruga proizvođača Paškog sira, promocija i zaštita izvornosti paškog sira
- Hotelska kuća Sunčani Hvar dd, projekt solarnih elektrana, priznanje preuzima direktor Marketinga i prodaje Zdravko Tudor
- Grad Supetar, aplikacija za kontrolu prometne gužve e- promet Supetar
- Općina Selca, Interpretacijski centar ribarstva Mario Puratić
- Klesarska škola Pučišća, očuvanja kamenoklesarske tradicije
- Biomania, Bol primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom
- LAG I FLAG – povezivanje otoka i alociranje EU sredstava za projekte
- Osnovna škola Vladimir Nazor Postira i Srednja škola Brač, “S ribom mogu sve”,
- Udruga Stinja, promicanje važnosti bračkog kamena
- Poljoprivredna zadruga Supetar, zaštita izvornosti “Bračkog maslinovog ulja” i zaštita “Bračkog varenika”
- Srednja škola Bol u partnerstvu s Udrugom Imena, edukativan projekt i promocije autohtone, lokalne kuhinje i kuharica „Divlji pijat“
- MI OLIVE, Bol, ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG Nikola Bodlović
- Ronilački centar BIG BLUE DIVING, Sub Eco Bol, akcija čiščenja podmorja,
- Svpetrus hoteli dd WATERMAN RESORTS, ČLANICA Travelife organizacije za održivi turizam
“Zahvalio bi se svima na dolasku, osobito pokroviteljima Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu turizma i sporta, partnerima projekta Splitsko – dalmatinskoj županiji i Pokretu otoka, hvala svima koji su svojim dolaskom veličali ovu obljetnicu. Cilj konferencije je već ispunjen, umrežavanje otočkih gradova i općina, razmjena iskustva i znanja, da zajedno skupa dođemo do formule održivog turizma.” kazao je Ante Trutanić, direktor Turističke zajednice općine Bol
Održan je i 3. Panel „Primjeri dobre prakse“, na kojem su sudionici prezentirali svoje aktivnosti vezane uz održivost lokalne zajednice, upravljanje otpadom i energijom, kružnu ekonomiju i operativne procedure.
Sudjelovali su tvrtke: u ime tvrtke Biomania, Bol, vlasnik Dario Kožul, pozitivan primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom, Life on Mars trail, Novalja, otok Pag, primjer održivog razvoja aktivnog turizma koji svojim sadržajem obogaćuje turističku ponudu, direktorica Tz grada Novalje Marina Šćiran Rizner, Sustav ebicikli Heritage hotel Martinis Marchi, otok Šolta, direktor Ivan Kuret, LAGUR-a Brač, voditelj Vanja Purić, Maslina Resort Stari Grad, otok Hvar, Sanja Huljić, Sunčani Hvar hoteli, Zdravko Tudor i u ime Udruge paških proizvođača sira i Paške Sirane, Martina Pernar.
“Osnovani smo 2018. sa željom da budemo predvodnici promjene u percepciji zdrave prehrane i održivog življenja u destinaciji. Naša filozofija je inspirirati ljude i industriju da žive u simbiozi s planetom. U današnje vrijeme to je važnije nego ikada prije” kazao je vlasnik Biomanie Dario Kožul
“E mobility park – projekt je energetske učinkovitosti i i mobilnosti marina na Jadranu. Izgrađen je sredstvima iz projekta DEEP-SEA koji uključuje punionicu za električna vozila i plovila, četiri električna i obična bicikla sa stalkom i sustavom za najam i punjenje, mikromrežni sustav za proizvodnju solarne energije i električni automobil.” kazao je heritage hotela Dvorca Martinis Marchi direktor Ivan Kuret
“Udruga proizvođača paškog sira osnovana je 2005. godine s ciljem zaštite i promocije paškog sira i nositelj je oznake izvornosti. Osnovni cilj je ostvaren 2019. godine, kada je paški sir zaštićen i dobio oznaku izvornosti, te je jamstvo potrošačima da je sir proizveden na otoku Pagu i od mlijeka paške ovce.” dodala je Martina Pernar, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira
“Pojam luksuza kod nas dobiva sasvim novo značenje, nazvanog ‘mindful luxury’,
u definiciji kao ugoda za sva čula, uz maksimalnu svjesnost o okolišu podrazumijeva spoj personalizirane i profesionalne usluge, čudesne lokacije, te interijera čiji je dizajn istovremeno suvremen i chic, ali je i prikladan za obitelj. Maslina resort nudi vrhunsko gostoprimstvo, a cijela priča je nadahnuta otokom Hvarom.” kazala je brend ambasadorica Maslina resorta Sanja Huljić
“Life on Mars utrka atraktivna je i jedinstvena manifestacija koja se održava na istoimenoj pješačko – trkačkoj stazi na području Metajne. Najljepša staza Mediterana prolazi nekim od najljepših i najsurovijih krajolika, koju stoljećima oblikuju bura i sol. Pokazatelj je koliko je važna sinergija turizma i sporta, posebno gradeći strategiju outdoor turizma Novalje” kazala je direktorica Tz grada Novalje, Marina Šćiran Rizner
“Sunčani Hvar je prva hotelska grupa koja proizvodi vlastitu struju: postavljene su solarne elektrane na sve hotele.” kazao je Zdravko Tudor direktor prodaje i marketinga Sunčanog Hvara
