U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, održane su radionice na temu kulturnih i kreativnih industrija na području baštine. Cilj edukacije je unapređivanje javne svijesti, odnosno kako se kulturnim i kreativnim industrijama može potaknuti sociokulturni i gospodarski razvoj u lokalnim zajednicama koristeći kulturnu baštinu kao resurs.
Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevnih radionica (24 sata) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija) i 9 volontera na projektu, a svrha mu je osposobljavanje za jačanje ljudskih kapaciteta za rad u lokalnoj zajednici.
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
Kulturne i kreativne industrije središte u kreativne ekonomije. One čine raskrižje umjetnosti, kulture, poslovanja i tehnologije. Drugim riječima, one obuhvaćaju ciklus stvaranja, proizvodnje te distribuciju dobara i usluga koje koriste intelektualni kapital kao njihov primarni input. Sačinjena je od niza aktivnosti temeljenih na znanju koji proizvode materijalna dobra i nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s kreativnim sadržajem, ekonomskom vrijednošću i tržišno usmjerenim proizvodima. Uključuju interakciju tradicionalnih, tehnološki intenzivnih i na usluge orijentiranih podsektora: tradicionalni kao što su narodna umjetnost, festivali, glazba, knjige i izvedbene umjetnosti, tehnološki intenzivniji podsektori kao što su filmska industrija, emitiranje, digitalna animacija i video igrice, novi mediji i dizajn te na usluge orijentirani podsektori kao što su arhitektonske i reklamne usluge pa i turističke usluge.
UNESCO definira kulturne i kreativne industrije kao sektore organizirane aktivnosti čija je glavna svrha proizvodnja ili reprodukcija, promocija, distribucija i/ili komercijalizacija dobara, usluga i djelatnosti kulturnog, umjetničkog i ostalog vezanog uz baštinu.
„Kulturne industrije teže očuvanju dijelova društva, ono što je naslijeđeno ili nanovo reaktivirano, dok kreativne industrije teže uvođenju novih stvari u moderno društvo, nove paradigme i novi identiteti“, naglasio je predavač na radionicama Dubravko Fijačko.
Kulturne i kreativne industrije su one industrije koje imaju svoje porijeklo u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu koji imaju potencijal za rad i stvaranje bogatstva kroz stvaranje i iskorištavanje intelektualno vlasništvo.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija ogleda se u činjenici da se njihove aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili drugim umjetničkim individualnim ili kolektivnim kreativnim izričajima. Kulturne i kreativne industrije podrazumijevaju usmjerenost na daljnje faze u lancu vrijednosti, uključujući proizvodnju i širenje industrijskih aktivnosti. Kulturni i kreativni sektori važni su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.
„Kulturne i kreativne industrije rezultat su kreativnog promišljanja i inovativnog poduzetništva, oživljavaju kulturnu baštinu, kreiraju doživljaje i stvaraju novu vrijednost koristeći sve mogućnosti digitalne tehnologije“, istaknula je Tamara Šašić, koordinatorica volontera.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija je velik. One su izuzetno otporne na gospodarsku krizu te i u kriznim situacijama pokazuju porast poslovanja, snažno se oslanjanju na lokalnu radnu snagu (potiču zapošljavanje), ključni su pokretač digitalnih inovacija te digitalnog tržišta i gospodarstva, kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode, snažan su alat za valorizaciju i regeneraciju postojećih resursa, stvaraju nove vrijednosti i identitete.
„Kulturne i kreativne industrije mogu biti pokretač inovacija u lokalnoj zajednici, posebno digitalnog tržišta i gospodarstva. Mogu biti značajan faktor zapošljavanja. Kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode valorizirajući i regenerirajući postojeće resurse kulturne baštine“ pojasnila je Nikolina Jerković, voditeljica projekta IN-KULTUR.
Europska komisija ističe kako je rast kreativne i kulturne industrije u 21. stoljeću rezultat digitalnog razvoja i posljednje ekonomske krize, naglašavajući kako je podrška ovom sektoru danas izrazito važna. Kreativne i kulturne industrije na razini Europske unije donose preko 3% bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija prepoznala je kako upravo ove industrije zapošljavaju najviše mladih, te kako je ovo tržište treće po stopi zapošljavanja u EU, a nalazi se odmah iza graditeljske i prehrambene/ugostiteljske industrije.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
