This post is also available in: English
Dalmacija Storytelling destinacija je jedinstvena storytelling platforma koja omogućava upoznavanje nezaboravnih, autentičnih, hrvatskih i emotivnih priča kroz jedinstvenu storytelling platformu.
U izdanju ovog članka vodimo vas u potragu za Viverom, mitskim bićem koje obitava u skrivenim špiljama mističnog bračkog sela Dol, u šetnju s renesansnim pjesnikom Petrom Hektorovićem, te u upoznavanje komiško – ribarske kulturne baštine.
“U potrazi za Viverom”
Interpretatorica: Ivana Gospodnetić
Za mitsko biće koje se skriva po špiljama, znaju stanovnici mjesta Dol na Braču, a nazivaju ga Viver. Biće je to koje možete “pronaći’’ jedino u Dolu, a ako imate sreće čak čuti njegovo glasanje.
O SELU DOL:
Dol pripada nizu od dvanaest starih srednjovjekovnih naselja u unutrašnjosti otoka Brača, zaklonjen je na kraju duboke plodne doline, okružen visokim brdima na čijim su vrhovima srednjovjekovne crkvice, a u podnožju nepresušni izvori vode. Danas broji oko sto stanovnika, a na samom ulazu u ovo malo mjesto bez daha ostavljaju kuće tradicionalno pokrivene kamenim pločama, kao i brojne špilje od zrnatog kamena hrapoćuše koje su nekada bile ljudske nastambe, a danas skloništa za stoku, spremnici za ogrjevna drva, stanište golubova, sova, ali i vivera.
O ŠETNJI:
U interpretativnoj šetnji selom vodimo vas da upoznate mitsko biće koje se skriva u dolskim špiljama – Vivera. Jedan vodič utjeloviti će mnoge Doljane koji će vas povesti u prošlost Dola i u legende i vjerovanja njegovih stanovnika.
Priča o Petru Hektoroviću i starogorjskom Paprenjoku
Interpretatorica: Klaudija Gamulin
„Na Tvrdalju mom, koji me posvoji” započinje priča o životu slavnog renesansnog pjesnika i plemića Petra Hektorovića. Ona nam otkriva detalje prilika iz života hvarske sredine u 16.st te, kako je ispod grimiznog plašta ovog drugačijeg plemića, a opet pravog predstavnika renesanse, kucalo srce čovjeka koji je volio, razumio i cijenio ljude bez obzira na stalež i pripadnost.
Ova storytelling tura uključuje obilazak lokacija: Tvrdalj, Crkve Sv Roka i Crkve Sv Petra Mučenika.
Tvrdalj je prva lokacija obilaska pred kojom gosti dobivaju dojam veličine zdanja uz koju se nadovezuje priča o ništa manje slavnom pjesniku. Naš domaćin, dobri duh Tvrdalja, teleportira nas u oazu mira i tišine, kojim dominira pravi blješteći smaragdni ribnjak, uokviren kamenim arkadama i natpisima sa svake strane svijeta. Tamo gdje se pod odrinom nalazi kamena ovalna trpeza, slijedi interpretacija putopisnog spjeva RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE. Na tom mjestu, pod odrinom i za kamenim ovalnim stolom, za vedrih je dana Hektorović primao prijatelje, te uživao s njima pjevajući bugarštice gosteći se starogradskim paprenjacima uz bićerin prošeka.
Paprenjaci su tradicijska slastica, koje još u 16. stoljeću spominje Petar Hektorović u svojem Ribanju i ribarskom prigovaranju, danas se pripremaju jedino na otoku Hvaru.
Crkva Sv Roka izgradio je i poklonio svome gradu i svojim pučanima u potrebi bez kojih ne bi dovršio svoju kamenu simfoniju, svoj Tvrdalj. Treća lokacija obilaska je crkva Sv Petra Mučenika, mjesto posljednjeg počivališta Petra Hektorovića i njegove majke Katarine. Nad glavnim vratima crkve je natpis o nemilim događajima 1571.g kada Turci napadaju sva veća mjesta otoka Hvara pa i Petrov Tvrdalj u Starom Gradu.
Komiško ribarska kulturna baština
Interpretatorica: Dora Čukušić
Crkva sv. Marije naziva se i Crkva Gospe Gusarice. Nalazi se na samoj plaži i građena je kroz 16. i 17. stoljeće, a veže se za gusarske legende i ribarsku baštinu Komiže, najstarijeg ribarskog mjesta na Jadranu.
Kroz povijest su se otočani borili s mnogim nedaćama uključujući i gusarske napade. Više je legendi o gusarima i podrijetlu imena ove crkve pa tako jedna legenda kaže da su gusari prilikom pljačke crkve oteli i sliku Djevice Marije, no nikako nisu mogli isploviti s njom nego tek kada su je izbacili iz broda.
Druga legenda pak kaže da su uspješno isplovili sa svim blagom, no uhvati ih teško nevrijeme i oni i blago se potopiše, a slika ispliva na žalo.
Što se izgradnje crkve tiče, i tu imamo više varijanti, tako se u jednom crkvenom spisu o narodnim kazivanjima navodi da je nekom čovjeku iz obitelji Ivčević triput u snu objavljeno da se slika Bogorodice nalazi negdje na obali i zatim ju je i pronašao u maloj špilji dok je ribario komiškom valom.
Po drugom kazivanju o izgradnji crkve, nekom ribaru ukaže se Bogorodica dok je lovio ribu i kaže mu neka pođe do župnika i kaže mu da joj izgradi kapelu. Župnik ribaru nikako nije vjerovao sve dok nije svojim očima pročitao čudesan Gospin natpis na ribarovim leđima i onda se založi da joj izgradi što ljepšu crkvu.
Hvarski biskup bulom izdanom u Zadru 1513. odobrio izgradnju ove crkve. Ribarski prihodi od ulova srdela, skuša, inćuna, lokardi i šnjura uzdržavali su bratovštinu, župnu crkvu sv. Nikole i crkvu Gospe Gusarice, a molitve upućene Bogorodici osigurale su im njenu zaštitu i blagoslov, vjeruju Komižani.
IZVOR VODE ISPOD CRKVE
Zahvaljujući specifičnoj geološkoj podlozi otok Vis ima svoju pitku vodu iz podzemlja i upravo ispod ove crkve nalazi se jedan od izvora vode koja kanalima ispod pločnika teče od središnjeg oltara do bunara ukrašenog reljefima biblijskih prizora u crkvenom dvorištu.
This post is also available in: English
