This post is also available in: English
Prekrasan mediteranski grad čije skute brižno čuvaju planina Marjan i Jadransko more, već stoljećima privlači veliku pažnju posjetitelja, koji u njemu otkrivaju tragove nekih prošlih vremena, dodiruju palac Grgura Ninskog te prolaze podrumima Dioklecijanove palače diveći se velebnom zdanju – simbolu moći cara Dioklecijana.
Pritom uživaju i u zelenim plućima grada, na Marjanu, prikupljajući nova iskustva, koja spremaju u svoje škrinjice uspomena. No, priča o ovom posebnom gradu može se ispričati i na potpuno drugačiji način, kroz sjećanja o splitskim židovima, istraživačima, umjetnicima i gradonačelnicima, koja će uskoro oživjeti u novim splitskim turističkim turama.
Kako je Robert Adam u Splitu otkrio svoj stil
Splitska Dioklecijanova palača oduvijek je izazivala znatiželju i pozornost stranih putnika, pisaca, povjesničara, arhitekata i arheologa kao jedna od najbolje sačuvanih antičkih građevina na svijetu. Mnogi su je pokušali opisati, no među rijetkima koji su u tome i uspjeli ističe se britanski arhitekt, Škot Robert Adam, koji se u Rimu oduševljava antikom i počinje proučavati antičke građevine. Zaintrigirao ga je car Dioklecijan i priče o „nekoj privatnoj palači koju je sagradio u Splitu. Poželio je naučiti nešto više o privatnoj arhitekturi Rimljana i krenuo na put prema Splitu, kojeg je prvi put ugledao s mora: „Čim uplovite između dva rta što strše u more, tvoreći velik zaljev i udobnu luku, ugledat ćete ostatke zidina prema moru i dugu arkadu carske palače, suvremena utvrđenja, lazaret i tornjeve unutar zidina s jednim od antičkih hramova. Sve se to savršeno stapa s brežuljcima i okolinom u vrlo ugodan krajolik. Po povratku u London Adam je 6 godina pripremao bakroreze za 61 tablu i objavio 1764. godine knjigu „Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato in Dalmatia.“
Adamov posjet Splitu i Dioklecijanovoj palači ostavio je traga i na njegovom daljnjem radu, začetnik je novog stila u dekoraciji interijera „Adam style“. Inspiraciju crpi iz antičke civilizacije, a utjecaj upravo splitskog remek djela, osobito južnog pročelja Dioklecijanove palače, vidljiv je na Register House u Edinburghu i oranžeriji Bowood House u Wiltshiereu, poznatoj kao Diocletian Wing, dok je slobodnu reinterpretaciju cijele Dioklecijanove palače izveo u Adelphi kompleksu na obali rijeke Temze u Londonu.
Roberta Adama oduševio je i polukapitel s Peristila, kojim je ukrasio fasadu zgrade u Londonu na trgu St. James. A da nije samo arhitektura Dioklecijanove palače utjecala na Roberta Adama u formiranju njegovog stila svjedoči polukapitel s Peristila kojeg je Adam i nacrtao u svojoj knjizi, a njime je ukrasio fasadu zgrade u Londonu na St. James’s Squareu, dok varijantu punog kapitela objavljuje u knjizi „The Works in Architecture of Robert and James Adam.“
Židovska baština u Splitu
Židovi u Splitu naziv je ture, koja će vas odvesti u neka daleka vremena. Ovaj narod u Splitu živi još od doba cara Dioklecijana, o čemu govore i simboli uklesani u zidove Dioklecijanove palače. Pretpostavlja se da su već od 3. stoljeća prisutni u tadašnjoj Saloni (Solin), što se može vidjeti na arheološkom nalazištu s grobljem i mnoštvom uklesanih menora, židovskih svjećnjaka.
Iako su ovaj narod mnogi protjerivali, u Splitu je bio dobrodošao zbog poznavanja stranih jezika i odličnih trgovačkih vještina. Najveći trag ostavio je trgovac Daniel Rodrigues po kojem je nazvana i Rodrigina uličica, u kojoj su nekoć živjeli isključivo Židovi. U njezinom produžetku, u Židovskom prolazu, smještena je jedina splitska sinagoga, jedna od najstarijih aktivnih u Europi, izgrađena početkom 16. stoljeća. Odlično je očuvana, a u njoj se može vidjeti utjecaj tradicije zajednice sve do 18. stoljeća.
Danas Splitska židovska zajednica ima oko stotinjak članova, a povremeno održavaju izložbe i predavanja. Radno vrijeme je radnim danom od 10 do 14 sati.
Splitski gradonačelnici
Tura nazvana Splitski gradonačelnici upoznaje posjetitelje s vizionarima koji su oblikovali Split kakav je danas. Na Prokurativama počinje priča o liječniku Antoniju Bajamontiju, omiljenom gradonačelniku koji je zapuštenu varošicu (dio grada) učinio suvremenim mediteranskim gradom. Bio je na čelu Splita gotovo dvadeset godina, obnovio rimski vodovod, uveo plinsku rasvjetu te izgradio kazalište Bajamonti.
Priča se nastavlja na Rivi, na kojoj se osjeti ne baš ugodan miris sumpora zbog izgradnje kolektora otpadnih voda, a „zahvaljujući“ gradonačelniku Grabiću.
Šećući Rivom mirisi će nas podsjetiti na sumporne toplice, a “fureštima” treba ispričati i o gradonačelniku Grabiću kojem smo zahvalni na izgradnji kolektora otpadnih voda zbog kojega Riva danas “vonja” samo na sumpor.
Ulica kralja Zvonimira nekoć je nosila ime Splićanima omiljenog gradonačelnika dr. Ive Tartaglie, odvjetnika, političara i slikara. Zaslužan je za elektrifikaciju Splita te izgradnju Ličke željezničke pruge 1925. godine, kojom je Split povezan s unutrašnjošću Hrvatske, a o još nekim zanimljivostima čut ćete baš u ovoj ulici do koje ćete stići Rivom.
Interpretativni razgled završava kod Koteksa, prvoga shopping centra u JEDNOJ komunističkoj državi, s osvrtom na gradonačelnike koji su vodili Split tijekom najveće industrijsko-građevinske ekspanzije grada, uz osvrt na poznate Mediteranske igre.
Drugi svjetski rat u Splitu
Ovo je priča o splićanima i njihovim bitkama za vrijeme Drugog svjetskog rata. Rat sa sobom donosi strašna razaranja, patnju i bol, koja nažalost nije zaobišla ni Split. Kroz Drugi svjetski rat Split je pretrpio strašna bombardiranja pri kojem je uništeno 20% ukupnog stambenog fonda. Međutim, najveću nepravdu su pretrpjele njegove nevine žrtve – stanovnici grada.
Nova vlast je provodila tiraniju i diktirala nova pravila života. Svaki dan je donosio novu nestabilnost, koja je nekada bila izražena u promjeni cijena ili potpunoj nestašici esencijalnih namirnica, zvuku sirena od kojih se ledi krv u žilama ili nasumičnom legitimiranju i hapšenju.
Sudionicima ove ture će se interpretirati atmosfera koja je vladala gradom u to vrijeme s naglaskom na doživljaje lokalnog stanovništva, ali će se pružiti i uvod u postratni period koji je još uvijek bio u sjeni ratnih zbivanja, a čiji se utjecaj osjeća sve do danas.
Priča o splitskom mentalitetu “Najluđi grad na svitu”
Uvijek se pitamo što je to u Splitu toliko posebno da samo ovdje prolazi baš sve pod opravdanjem da je to najluđi grad na svitu bez daljnjih objašnjenja zašto je to tako.
Mijenjaju se države, padaju vlade, a Splićani su uvijek isti – nepredvidivi, žestoki, bučni, otkačeni… Splitski mentalitet postao je brend, splićani se njime diče, kroz povijest je bio žilaviji od sustava i ideologije. Malo i velo misto, ono o kojem su pisali Uvodić, Smoje ili Kudrjavcev, svatko u svoje vrijeme i svatko o svojim temama, najbolje su opisali to “splitsko ludilo”. Njegove karakteristike su mahom negativne od dišpeta, izrugivanja, ogovaranja, hedonizma… ali ovdje vrijede neka druga obrnuta pravila, pa ono što na prvu djeluje negativno poprima neki pa moglo bi se reći simpatičan predznak, ništa se u Splitu ne uzima za zlo.
Nijedan drugi grad ne može se podičiti da je iznjedrio toliko osobenjaka po splitski tzv. redikula koji su Split učinili Felinijevskom pozornicom. Jedino su u Splitu svi “fjakani”(u prijevodu umorni, melankolični), ćakule i ogovaranja na dnevnoj listi prioriteta uz ispijanje kave, gdje svi patimo od “grandece” (u prijevodu veličine), pravimo se da imamo više nego što imamo jer taština nam je vrlina, a iz dišpeta bismo se popeli i na Mount Everest.
Vjerujemo da ćete se i vi pridružiti barem jednoj od ovih interpretacijskih cjelina i upoznati Split iz jednog drugog kuta, kroz ljude koji su za njega disali, živjeli i dali svoj veliki doprinos njegovoj kulturi i tradiciji.
DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.
Interpretatori su redom:
Kako je Robert Adam otkrio svoj stil u Splitu: Maja Bilić
Židovska baština u Splitu: Lea Altarac
Splitski gradonačelnici: Maja Benzon
Drugi svjetski rat u Splitu: Ina Nikolić
Priča o splitskom mentalitetu: Luisa Quien
Foto: Dalmacija storytelling destinacija, foto arhiv serije Malo misto, arhiv interpretatora, Wikipedija
This post is also available in: English
