Aktualno

U Splitu na sajmu GAST, održana panel konferencija “Potencijali, perspektive i budućnost selektivnih oblika turizma”

U organizaciji HGK – Županijske komore Split održana panel konferencija na GAST-u

Turizam je jedna od najpropulzivnijih gospodarskih grana, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, a posebno u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Splitu. Novi trendovi i nove potrebe u turizmu iniciraju i rezultiraju brojnim novim aktivnostima, projektima i sadržajima. S ciljem predstavljanja novih mogućnosti u turizmu i razvoja odgovornog, održivog i cjelogodišnjeg turizma održana je 26. veljače u sklopu sajma GAST panel konferencija Potencijali, perspektive i budućnost.

”HGK – Županijska komora Split je organizirala ovu konferenciju i na tri uzastopna panela okupila respektabilne govornike kako bismo razmotrili potencijale selektivnih oblika turizma, konkretno kulturnog i pustolovnog, koji omogućavaju razvoj cjelogodišnjeg turizma te kako bismo razgovarali o budućnosti turizma, u kojoj naglasak mora biti na očuvanju okoliša i smanjenju korištenja jednokratne plastike”, rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

U sklopu panela Potencijali: Kulturni turizam, Nataša Bušić iz splitske HGK je predstavila europsku mrežu gospodarskih komora Mirabilia, koja promovira manje poznate lokalitete pod zaštitom UNESCO-a, a kojoj se krajem prošle godine priključila splitska Komora te time otvorila mogućnosti našim tvrtkama za razvoj novih kulturno-turističkih ruta, programa i dodatnih sadržaja.

O tome što se konkretno u Splitu radi po pitanju kulturnog turizma govorila je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić. ”Upravo smo u tijeku brendiranja Splita kao grada sporta i kulture, koji predstavljaju našu veliku komparativna prednost, a kojim ćemo još više dobiti na prepoznatljivosti i boljem brendiranju na turističkim kartama svijeta”, rekla je Vukšić. Prema anketama o motivima dolaska gostiju u destinaciju, kod nas kulturu kao razlog dolaska navodi 30% anketiranih te su sunce i more još uvijek visoko pozicionirani, zbog toga je ovo prava tema i priča u koju se moramo svi uključiti smatra Vukšić. U tom smislu je najavila i projekt Palača života – grad mijena, kojem je cilj valorizacija Dioklecijanove palače.

Upravo je kulturni turizam, uz vjerski, ključan za Solin, rekla je direktorica Turističke zajednice Solina Jelena Stupalo, naglasivši da je kulturni turizam prilika da destinacija živi 365 dana u godini.

U kontinentalnom turizmu selektivni oblici se posebno nameću kao motivi dolaska gostiju o čemu su posvjedočile Tatjana Roth, iz Osječko-baranjske županije te Ana Blatančić iz Virovitičko-podravske, u kojoj turizam također doživljava rast i gdje su upravo kroz obnovu dvoraca, kurija i ljetovališta vidjeli priliku za daljnje povećanje broja gostiju.

Projekt Dalmacija story telling destinacija, koji obuhvaća niz aktivnosti po story telling metodi, predstavila je Renata Tešija iz Splitsko-dalmatinske županije, dok je voditeljica Sekcije Zajednice kulturnog turizma HGK ŽK Split Tanja Tokić Vukušić pozvala zainteresirane tvrtke da se priključe Sekciji i doprinesu razvoju kulturnog turizma te poentirala riječima ”kultura ne bi trebala biti u turizmu, već bi turizam trebao biti u kulturi”.

O mogućnostima koje nudi pustolovni turizam i perspektivama njegova razvoja razgovaralo se na drugom panelu. Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella naveo je niz aktivnosti županijske TZ u ovom segmentu, naglasivši da je upravo u tijeku izrada Akcijskog plana za razvoj aktivnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Naša županija će se uskoro moći pohvaliti i najjačom atrakcijom takve vrste u Hrvatskoj – staklenim vidikovcem Skywalk na Biokovu, koji će, smatra ravnatelj Javne ustanove Park prirode Biokovo Slavo Jakša postati i prvenstveni motiv dolaska nekih gostiju.

S druge strane, direktor Turističke zajednice Baranja Matej Perkušić naglasio je veliki potencijal koji je Baranja prepoznala u birdwatchingu, odnosno promatranju ptica. Voditeljica Sekcije Zajednice pustolovnog turizma HGK ŽK Split Iris Prebeg predstavila je aktivnosti Sekcije i ponudu pustolovnog turizma, dok je konzultantica Milena Šijan naglasila aspekt očuvanja okoliša i održivosti u pustolovnom turizmu.

Treći panel pod nazivom Budućnost: Turizam bez plastike?, bio je posvećen smanjenju korištenja jednokratne plastike u turizmu i razvijanju modela kružne ekonomije. Pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja istaknuo je važnost kontinuirane edukacije kako građana tako i gospodarstvenika te dugoročnog planiranja vezano za zaštitu okoliša naše Županije.

O projektu BIOCOMPACK, čiji je glavni cilj sprječavanje opasnog utjecaja konvencionalne plastike na okoliš te promicanje održivih i inovativnih tehnologija, govorili su predstavnici partnera u projektu – Javne ustanove RERA S.D., Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu te tvrtke EkoCortec d.o.o. iz Belog Manastira. Projekt inače na ovogodišnjem GAST-u predstavlja nekoliko proizvoda i tvrtki. Prof. dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić sa splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta se osvrnula na gospodarenje ambalažnim otpadom u Hrvatskoj. ”Plastika će se svakako nastaviti proizvoditi i upotrebljavati s obzirom na njezinu široku primjenu, stoga treba poraditi na rješavanju problema plastičnog otpada i realizaciji kružnog gospodarstva koje podrazumijeva reciklažu plastike i njezinu daljnju upotrebu” navela je Stipanelov Vrandečić te kao ključno istaknula da je najbitnija stavka kvalitetno odvajanje otpada, pri čemu svaki pojedinac mora krenuti od sebe.

Svoje aktivnosti vezano za postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada predstavila je i splitska Čistoća. Da su ugostitelji spremni za promjene koje nosi zabrana korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda i korištenje zamjenskog pribora, smatra Jelena Tabak iz Strukovne grupacije ugostiteljskih djelatnosti HGK ŽK Split, naglašavajući, međutim, kao i svi ostali govornici, da nije samo važno koristiti nove ekološki prihvatljive proizvode i tehnologije, čemu ćemo se prilagoditi, već da treba razviti cjeloviti, funkcionalan sustav gospodarenja otpadom te stalno educirati o istom.