This post is also available in: English
Nisu prezali ni pred papinskim galijama, njihove brze sagitte bile su trn u oku Veneciji, a ispred Omiša niti jedan brod nije mogao proći da nije platio slobodnu plovidbu .
Da je malo potrebno za sreću, znao je vlasnik kamene omiške kuće na kojoj je i danas ostao sačuvan natpis na latinskom Zahvaljujem ti Gospode što sam bio na ovom svijetu. Omišanima posebno draga, turistima iznimno atraktivna, dobila je ime Kuća sretnog čovjeka.
Ako je suditi po načinu života, Bogom danoj klimi i ljepoti pejzaža čije prepoznatljive vizure kreira kanjon Cetine, more i Omiška Dinara, Omišani su uistinu sretni ljudi, a njihov grad nije samo još jedno atraktivno ljetovalište na Jadranu, nego i mjesto bogate povijesne baštine.
Strah i trepet od Splita do Dubrovnika
Povjesničari bi vjerojatno krenuli od početka – od vremena antike, prije dvije tisuće godina kada se naseljavalo ušće Cetine, no mi ćemo preskočiti sva ta stoljeća duge i burne povijesti i povesti vas u 12. i 13. stoljeće u vrijeme knezova Kačića, koji su imali najpoznatiju gusarsku flotu na Jadranu. Strah i trepet, omiški gusari naplaćivali su slobodnu plovidbu svakom brodu koji se našao ispred njihovog grada.
Gotovo dva stoljeća vladali su velikim dijelom Jadrana napadajući trgovačke brodove poznatih pomorskih gradova poput Dubrovnika, Splita, Kotora i Venecije, a nisu prezali ni pred papinskim galijama koje su plovile prema Palestini. Čak je i papa Honorije III. 1221. izgubio prvi križarski rat protiv Omišana, a u drugom, šezdesetak godina kasnije, kojeg su po papinskom nalogu poveli Mlečani, gusari su bili lošije sreće. Nedugo nakon izguljene bitke Kačići su se povukli iz grada, poraženi i oslabljene moći, no od gusarenja još dugo nisu odustali.
Izdržala bitke, ali ne i udar groma
Kao trajna uspomena na slavnu prošlost Omišanima je ostala Mirabela, utvrda iznad starog dijela grada, gusarski vidikovac s kojeg puca pogled na Brački kanal, pa nije ni čudo da niti jedan brod nije prošao neopaženo.
Da je izgrađena u 13. stoljeću utvrđeno je zahvaljujući bizantinskom novčiću u njezinim temeljima koji su izdržali brojne bitke i ratove, no ne i nevrijeme prije tridesetak godina, kada je u vrh utvrde udario grom i potpuno je razrušio. Danas je restauriranu i vraćenu u izvorni oblik, turisti ne propuštaju, a najlakše je do nje stići stepenicama koje vode od najveće omiške crkve, one sv. Mihovila.
Posjetite najveću i najpopularniju ljetnu manifestaciju u Dalmaciji
Iako već stoljećima ne gusare, Omišani su na moru su još uvijek okretni, a to potvrđuju svake godine 18. kolovoza. Toga se dana više od deset tisuća posjetitelja sa svih strana svijeta sruči u grad kako bi uživalo u oživljenoj povijesti i rekonstrukciji Gusarske bitke između Omišana i Mlečana, u kojoj osim Omiških gusara, sudjeluju povijesne skupine Dubrovačkih trombunjera, Kliških uskoka, viteškog društva Kumpanija iz Blata na Korčuli, Župskih Gospara, Gusara iz Župe Dubrovačke i Društva Poljičana Sveti Juraj.
Više: www.dalmatia.hr
Foto: www.dalmatia.hr, arhiva turističkih zajednica Splitsko – dalmatinske županije
This post is also available in: English
