This post is also available in: English
Nepravedno u sjeni obalnih i otočkih turističkih destinacija, Dalmatinska zagora u posljednje vrijeme otkriva se kao neistražena terra incognita, karta s blagom koja vrvi oznakama x – toliko je skrivenih škrinja s dragocjenostima koje se bez zadrške prosipaju pred posjetiteljima.
Jedino što Zagora nema – more – nadoknađeno je nebrojenim prirodnim i kulturnim znamenitostima, suvremenim i povijesnim manifestacijama neizostavno začinjenim kapljicama vina dozrela pod vrelim krškim suncem i najukusnijim zalogajima tradicionalne kuhinje, kakve nema, odgovorno tvrdimo, nigdje na svijetu.
Nije uzalud oduvijek na meti osvajača – svaka se sloboda ovdje plaćala krvlju, a kora kruha žuljevitim rukama otimala kršu. Zemlja je to gdje svaki kamen ima svoju priču, zemlja legendi, vila, uskokâ i hajdukâ, živopisne usmene predaje, ali iznad svega, zemlja ljudi koji škrti na riječima nude srce na dlanu.
SINJ
Ugniježđen u toku bistre i studene Cetine, obgrljen surim vrhovima krških planinskih ljepotica Svilaje, Dinare i Kamešnice, viteški Sinj ponosi se svojim najsjajnijim draguljima: UNESCO-ovom Alkom i crkvom Čudotvorne Gospe Sinjske.
U kolovozu je u alkarskom gradu najveći šušur: Osim trodnevnoga viteškog nadmetanja (02.- 04.kolovoza), uoči blagdana Velike Gospe (15.kolovoza) pred sliku Čudotvorne Gospe Sinjske slijevaju se rijeke hodočasnika, tražeći utjehu i nadu, zahvalu i ufanje pred blagim pogledom Majke Božje. Koncert marijanske duhovne pjesme Klape Gospi Sinjskoj (01.kolovoza) iznimna je glazbena priredba, a Glazbene večeri na Kamičku (17. kolovoza), autentičnoj zvjezdolikoj utvrdi s prekrasnom pozornicom pod vedrim nebom, ugošćuju vrhunske svjetske glazbenike kroz koncerte klasične, tradicijske i jazz glazbe (Ratko Zjača & Nocturnal four).
Povijesni spektakl Opsada Sinja 1715. (08.kolovoza) kao vremeplov gledatelje vraća u vrijeme slavne bitke pod Sinjem iz 1715. godine. Sinjski sajam sela (02. – 03. kolovoza) tradicionalno predstavlja i nudi najrazličitije domaće ekoproizvode – od ukrasa i rukotvorina do gurmanskih delicija i proizvoda našega sela i otoka. Izvrsna glazba uživo, na glazbenim festivalima: S.A.R.S. Music and beer festival, (19.-21.srpnja), zatim, Etno Kamičak festivalu (23.-24.kolovoza) te u hipnotizirajućoj netaknutoj prirodi i ugodnom društvu – Gljevstok (22.06.) je više od festivala – oda bijegu od svakodnevne užurbanosti, harmoniji i miru kojega može pružiti samo odmak od gradskoga betona i asfalta, pod zvjezdanim nebom neokrznutim svjetlosnim zagađenjem.
Ukoliko želite iskustiti Sinj punim plućima, tada krenite na sinjski hipodrom (Galopske i preponske utrke) ili sportski aerodrom (AirShow, Jedriličarski kup, Padobranski kup) na Piketu. TU će vas iskusni instuktori provesti kroz njihove sportske aktivnosti i upoznati s drugačijom perspektivom grada.
TRILJ
Trilj, „grad mostova“ na Cetini, još je jedna sjajno usklađena kombinacija aktivnog odmora, jedinstvenih prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti te izvrsno osmišljenih manifestacija. Posjetitelji se mogu okušati u raftingu, jahanju, biciklizmu te upoznati kulturnu baštinu Trilja i okolice posjetom utvrdama Nutjak i Čačvina, grapskim mlinicama ili dragocjenom arheološkom lokalitetu Tilurij. Triljsko kulturno ljeto (Lipanj – Rujan) uvijek nudi zanimljiv program, a valja izdvojiti Thrill Blues Festival (5.- 6. Srpnja) koji u Cetinsku krajinu redovito privlači najveća imena svjetskoga bluesa i iznimno je dobro posjećen.
It’s (not) coming home? Iako su prije poraza od Vatrenih na prošlogodišnjem svjetskom nogometnom prvenstvu Englezi tvrdili da se nogomet vraća kući, Cetinjani se ne bi složili, a imaju i solidne dokaze – nadgrobni spomenik sedmogodišnjega rimskog dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži kuglu ukrašenu šesterokutima, simbol prave kožnate lopte (dokaz tome je stela je pronađen na Gardunu kod Trlja, a nalazi se u Vrličkoj ulici u Sinju).
Originalno ilirska, nogomet je igra koju su Delmati igrali davno prije dolaska rimske vojske, ali je najpopularnija bila u triljskom Gardunu, među rimskim vojnicima i sinovima uglednika. Danas možemo uživati u revijalnoj utakmici između Delmata i Rimljana (održava se i u Trilju tijekom ljeta i u Sinju 27.07.), vrlo zabavnoj kazališnoj predstavi komičnog karaktera.
KLIS
Davno prije nego je postala poprište atraktivnih borbi, spletki, izdaja i osveta Igre prijestolja, tvrđava Klis stoljećima stoji ponosna, kameleonski usađena u kamenu klisuru. Remek-djelo fortifikacijske arhitekture, na razmeđu zaleđa i obale, bila je sjedište prvih hrvatskih vladara, plemićkih obitelji i kraljevske zaštite. Za njene zidine su se borili i ginuli junaci, osobito u bremenitim vremenima hrvatskoga otpora osmanlijskom jarmu.
Podsjetnik na te burne dane pažljivo njeguje postrojba „Kliški uskoci“. Uskočki boj za Klis tradicionalni je srednjovjekovni festival koji se svake godine održava krajem srpnja (26 – 28. Srpnja). Glavni događaj spektakularno je uprizorenje slavne bitke iz 1532. u kojoj su se suočili uskoci i mnogobrojnije Osmanlije. Posjetitelji mogu obići srednjovjekovnu tržnicu, okušati se u vještinama streljaštva i uživati u plesu mačeva, naučiti tradicionalne narodne napjeve, kušati domaća jela i pića, kupiti autentične suvenire. Kliško kulturno ljeto krovna je manifestacija koja obiluje kazališnim predstavama, koncertima,
izložbama te pučkim feštama i ribarskim večerima. Susret klapa na Klisu okuplja najbolje izvođače ovog autohtonog hrvatskog glazbenog izričaja. Na južnoj padini tvrđave obvezatno posjetiti župnu crkvu uznesenja Blažene Djevice Marije, baziliku ukrašenu freskama s biblijskim i povijesnim motivima, od kojih jedna prepričava epopeju tvrđave.
Bunari na Rajčici, intrigantni mozaik 10 savršeno sazidanih krugova sa stepenicama koje silaze do vode, jedan je od najljepših prirodnih fenomena kliške zagore. Bunari okruženi suhozidima nematerijalna su hrvatska kulturna baština i nezaobilazna atrakcija obavijena velom mističnosti – legenda kaže kako su bunari bili tu i prije dolaska Rimljana te da, usprkos neumoljivom krškom podneblju, nikada nisu presušili.
VRLIKA
Još jedna značajna srednjovjekovna utvrda, tvrđava Prozor, sagrađena je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće. S tvrđave se pruža impresivni pogled na Vrličko polje, Perućko jezero te na sam grad i okolicu.
Česma (Vrilo) je slikoviti park iz 19. stoljeća, izvor jednog od brojnih pritoka rijeke Cetine. Važno mjesto okupljanja i druženja, dojmljivo je nadahnuće Milanu Begoviću za libreto najpopularnije hrvatske komične opere „Ero s onoga svijeta“ (3. Kolovoza) koja se svake godine održava upravo ovdje na autentičnoj lokaciji. Završni ples je fascinantno vrličko nijemo kolo, nematerijalno kulturno dobro pod zaštitom UNESCO-a.
Stotinu kilometara čiste ljepote rijeke Cetine izvire iz najmanje 11 bliskih izvora, no najveći, najjači i najljepši je izvor Glavaš, dubok oko 130 metara. Nad modrim okom izvora bdije starohrvatska crkva Sv. Spasa iz 9. stoljeća, jedan od naših najdragocjenijih i najljepših arheoloških lokaliteta. Cetina je zaslužna i za ljepote Perućkoga jezera koje oduzima dah svojom ljepotom i bogatstvom flore i faune. Popularno je osobito među veslačima i ribičima, a ljeti i kupačima.
Vrličani organiziraju i nekoliko zanimljivih manifestacija i čak jedno svjetsko prvenstvo – u pečenju vrličkih uštipaka (20. srpnja) . Kulturno-umjetnička udruga „Milan Begović“ organizira rado posjećenu tradicionalnu Večer pisme, kola i narodnih običaja (27. Srpnja) kojom se predstavlja kulturna baština iz cijele Hrvatske, a naročito vrličko kolo i ojkavica.
VRGORAC
Vrgorac – grad poezije, balada, kula, stećaka, najslađih jagoda, autohtonog dalmatinskog pršuta i vina, grad mistične krške ljepote, vidikovaca, izvora, klanaca i pećina.
U spomen na velikoga hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, rođenoga u Dizdara kuli, Vrgorac od 1995. njeguje književno-kulturnu manifestaciju S Tinom u Vrgorcu. Na godišnjicu pjesnikova rođenja, 5. srpnja, laureatima poezije dodjeljuje se godišnja književna nagrada Društva hrvatskih književnika „Tin Ujević“. Tinovo kulturno ljeto posjetitelje časti brojnim kazališnim predstavama, radionicama i koncertima.
Vrgorčani se ponose i tradicionalnom trodnevnom enogastro manifestacijom Dani dalmatinskog pršuta i vina ( 31. Svibnja – 2. Lipnja 2019), koja okuplja brojne proizvođače i izlagače, a posjetitelji mogu uživati u vrhunskom dalmatinskom pršutu i drugim mesnim delicijama, iznimnim vinima autohtonih vrgorskih sorti zlatarica vrgorska i trnak te ostalim domaćim proizvodima.
ŠESTANOVAC
Na tek petnaestak kilometara od Omiša i mjesta gdje Cetina ljubi Jadransko more, općina Šestanovac idealno je odredište za izletnike i one koji čeznu za opuštanjem u netaknutoj prirodi, malim zaseocima i kućama za odmor.
Upravo Cetina, nedodirljiva krška ljepotica, nudi najviše prilika za odmor. Brzaci Cetine nisu prezahtjevni, a slapovi, špilje i duboki kanjoni očaravajuća su kulisa za rafting i kanjoning (canyoning). Rafting je prilagođen svim dobnim skupinama, a topla mediteranska klima u zagrljaju s planinskim kanjonom i rijekom jamac su nezaboravne pustolovine.
Ako se želite rijeci prepustiti bez dodatnih rekvizita, kanjoning je idealna aktivnost – skakanje u osvježavajuću Cetinu, plivanje, hodanje i plutanje kroz rijeku, penjanje na stijene…
Šestanovac se ponosi i ekološkim maslinikom Jurin dvor, koji još od 2006. podiže nasade maslina isključivo na ekološkoj osnovi, a Vinarija Biskupović od tridesetih godina prošlog stoljeća njeguje tradiciju vinarstva, kad se svaki od 3000 trsova vinove loze borio s neumoljivim uvjetima škrtoga krškog tla.
IMOTSKI
Imotski, smješten na tromeđi Bosne i Hercegovine i Dalmacije plijeni pažnju najslikovitijim remek-djelom prirode, Crvenim i Modrim jezerom, omiljenim izletištem domaćih i turista.
Modro jezero se za ljetnih žega pretvara u živahno kupalište, a kad presuši postaje i atraktivan i jedinstveni nogometni teren.
Crvenom jezeru zbog oštrih strmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. Priroda se poigrala i stvorila još jezera živopisnog izgleda i imena: Dva oka, Prosutica jezero, Krenicu i Provaliju, Galipovac, Lokvičićka jezera i Knezovića jezero.
Imotska sila (sijelo – seosko večernje okupljanje na kakvom zajedničkom poslu uz zabavljanje) kulturna je manifestacija koja još od 1976. unosi razonodu i duh kulture u ljetne imotske noći. Program započinje 5. srpnja u 21 sat, predstavom Hasanaginica, na tvrđavi Topana, i traje do 8. srpnja.
Glumci u Zagvozdu (30. Lipnja – 10. Kolovoza) tradicionalno okupljaju najbolja domaća kazališna ostvarenja. Kako kažu organizatori, bajkovito je to putovanje u malu oazu kazališta, glazbe, plesa, pjesme, oazu umjetnosti, druženja i prijateljstva. Osobito je živo u Imotskom 2. kolovoza, kad se slavi Gospa od Anđela, zaštitnica grada i cijele Imotske krajine. Gospa od Anđela slavi se u sjećanje na godinu 1717., kada su malobrojni i slabo naoružani Imoćani uz pomoć Mlečana pobijedili moćnu tursku vojsku.
DUGOPOLJE
Dugopolje se smjestilo uz istoimeno polje ispod sjevernih padina planine Mosor, bogatih škrapama, ponikvama i kraškim jamama koje se mogu upoznati slijedeći brojne planinarske staze.
Svakako vrijedi posjetiti špilju Kraljevu peć, jedinstveni prirodni fenomen te špilju Vranjaču, čudesni podzemni svijet stalaktita, stalagmita i vodom izlokanih kamenih skulptura.
Prošetati se može i povijesnom Rimskom cestom koja je nekoć iz Salone vodila prema naselju Aequum (Čitluk kod Sinja) i prema vojnom logoru Pons Tiluri (Gardun kod Trilja). Međunarodni folklorni susreti Ljepota u kamenu (July 2019.) održavaju se u Dugopolju od 2004. godine, a 29. rujna Dugopolje slavi blagdane svojih zaštitnika sv. Mihovila i sv. Jeronima. Uz tradicionalno održavanje misnih slavlja i procesija organiziraju se brojna sportska i kulturna događanja uz nezaobilazne pučke veselice.
More: www.dalmatia.hr
Photo: www.dalmatia.hr, Tourist boards of Sinj, Trilj, Imotski, Klis, Vrlika, Vrgorac, Dugopolje, Šestanovac
This post is also available in: English
