Par zanimljivih činjenica o Baranji:
Mons Aureus – Zlatno brdo (današnje Banovo brdo, 244 m), naziv mu daju Rimljani početkom 1. st.
Tamo su pronađena 2 žrtvenika posvećena rimskom bogu vina i zabave Liberu (nalaze se u Arheološkom muzeju u Zagrebu)
Marija Terezija mijenja naziv brda u Goldberg, a na austrijskom carskom dvoru su se pila vina s Goldberga, poznati Banski Šiler.
No nisu samo bila tražena samo na carskom dvoru Marije Terezije, već su se služila i na dvorovima Beča, Pešte, Praga i Venecije.
Krenimo na Istok, upoznajmo mističnu Baranju.
Tajanstvena ljepotica na krajnjem istoku zemlje, destinacija je bogata prirodnom ljepotom, očuvanom tradicijom i poznatom gastronomijom.
foto: Nenad Milić
Istočna ljepota Hrvatske, Baranja, osvojit će vas svojom spokojnom prirodom, mirom koji počiva na rubovima riječnih i močvarnih rukavaca koji otkrivaju tajne svjetove bilja i životinja, strpljivom izletniku ili slučajnom namjerniku. Bogatstvo prirode u svojoj tišini i svojoj nenametljivoj ljepoti.
foto: Nenad Milić
Usred njene nepregledne ravnice smješteno je Banovo brdo ( 244m) , ili kako ga Baranjci od milja zovu, „Planina“. Još u doba Rimskog carstva car Prud je donio prvi trs vinove loze i od tada se stvara povijest vina u Baranji. Smještaj brda i struktura tla pogoduju uzgoju vinove loze, te isto tako i vina nastala od grožđa sa Banovog brda imaju izuzetnu aromatičnost i visoku kvalitetu.
foto: Nenad Milić
Nigdje nije tako istaknuta i vidljiva multikulturalnost naroda koji borave, te koji su prošli kroz prostore Baranje, kao na ovom prostoru. Tradicija i običaji opstali su dan danas na ovom bogatom pejzažu povijesti i kulture a ključni dokaz tome je bogata baranjska tradicionalna kuhinja. Glavni sastojak je paprika, kulen, čvarci, Fiš paprikaš, šaran u rašljama, grah u ćupu, neka su od jela po kojima je Baranja već prepoznatljiva kako u drugim krajevima Hrvatske, tako i izvan prostora naše zemlje.
Tokom godine održavaju se mnoge manifestacije, tematske manifestacije vezane uz hranu i vino, koje su već postale tradicionalne i svake godine su sve više posjećene. Kao primjerice: GatorFest- festival dobrog vina, Vinski maraton, Čvarak fest/ Zimski vašar i Proljetni vašar u Karancu, Jesen u Baranji – najveća Fišijada..
foto: Nenad Milić
Kopački rit – prepustite se zovu prirode
Kopački rit, jedno od najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, smješten je u Baranji, u trokutu što ga čine dvije velike rijeke, Dunav i Drava. Smješten na rubnim dijelovima općine Bilje i dom je mnogim vrstama ptica, osobito pticama močvaricama. Do sada je zabilježeno 300 vrsta, a na području Parka gnijezdi orao štekavac, simbol Parka. U Parku su posjetiteljima na raspolaganju brojni načini obilaska Parka: turističkim brodicama, malim čamcima, kanuima, biciklima i pješice, a u ove dane i grijanim turističkim vlakićem, sve uz stručnog vodiča koji će posjetitelje najbolje upoznati sa prirodnim bogatstvom parka.
Simbol parka – orao štekavac – boravi u ritu tijekom cijele godine i može ga se vidjeti kako sjedi na visokim suhim granama u potrazi za plijenom. Na barama se mogu vidjeti i jata lijepih liski, a na granama i na korijenju uz kanale primijetit ćete ptičicu živopisnih boja – vodomara.
Kada padne snijeg ili krošnje vrba i drugog raslinja zahvati mraz, Kopački rit poprima bajkovit izgled koji svakako vrijedi doživjeti, a šetnja drvenim mostovima na sve djeluje opuštajuće.
ETNOLOŠKI CENTAR BARANJE – priča o ponosnom naslijeđu baranjske kulturne baštine.
Posjetite najljepši simbol Belog Manastira i prelijepu priču o obnovljenoj građi iz zaborava.
Uređenjem/dogradnjom postojeće građevine u današnji etnološki centar, nastojala se stvoriti kulturna turistička ponuda koja komplimentira postojeću etno-enološku ponudu. Prikazivanjem vrijednih etnoloških blaga Baranje unutar prostora etnološkog centra nastoji se razviti cjelogodišnja turistička ponuda.
Uz dodatno uređenje vanjskog paviljona s pozornicom i sadnjom medonosnog bilja provedbom ovog projekta želi se povećati broj posjeta, ali i broj noćenja naglašavanjem ruralnih karakteristika, očuvanih prirodnih ljepota i multietničnosti u prostoru omeđenom dvjema granicama te rijekama Dunavom i Dravom. Zanimljivo je istaknuti da je na adresi sadašnjeg Etnološkog centra djelovao dječji vrtić od 1951. do 1986. godine, pod nazivom ”Dječje zabavište Beli Manastir”. Nakon dječjeg vrtića u ovom objektu živjelo je nekoliko obitelji sve do obnove centra.
Ideja o osnivanju Etnološkog centra baranjske baštine rodila se 2009. godine kada se Udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate kojih je bilo doista puno. U tom trenutku u suradnji s Gradom Belim Manastirom, Udruženjem obrtnika Baranje i Centra za kulturu grada Belog Manastira, osmišljen je projekt ”Kuća baranjske baštine” u kojoj će biti smješteni svi predmeti koji obilježavaju multikulturalnu baranjsku baštinu.
Posjetiti ga možete slijedećim danima:
Dobro došli u Baranju!
Ako vas zanima što raditi u Baranji, pronađite na slijedećim poveznicama informacije:
Informacije potražite na:
Naslovna i ostale fotografije Baranje: Nenad Milić
