This post is also available in: English
Stećci u Imotskoj krajini prije dvije godine uvršteni su na 8. mjesto popisa svjetske UNESCO baštine
Imotski kraj ima bogatu povijest legendi i mitova, vjerovanja u vile i ostala nadnaravna bića povezana uz stećke. Narodna tradicija njihov je nastanak često pripisivala nadnaravnim bićima velike snage i moći. Nerijetko su se tim jedinstvenim nadgrobnim spomenicima prepisivala čudotvorna, iscjeljujuća svojstva.
Stećci u Splitsko – dalmatinskoj županiji specifičan su dio hrvatske kulturne baštine srednjeg vijeka. Zbog svog značaja i vrijednosti značajno pridonose razvitku kulturnog turizma u našoj zemlji. Tako se u planovima razvoja kulturnog turizma Splitsko – dalmatinske županije, razmišlja o snažnijim marketinškim alatima koje bi uključivale razgledavanje srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika koji definitivno zaslužuju veću pažnju te samim time pridonose razvitku toga kraja.
Poznato je kako povijest Hrvata seže u 7. stoljeće, a da se naša zemlja može podičiti i s brojnim povijesnim lokalitetima dokazuju Stećci – srednjovjekovna groblja s nadgrobnim spomenicima čija su dva takva mjesta Crljivica pored Imotskog, između Ciste Velike i Ciste Provo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dubravka – Sv. Barbara u Konavlima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prije dvije godine uvrštena na 8. mjesto na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Tako je pomalo mističan fenomen očuvanih stećaka u naša dva dalmatinska mjesta upisan uz više od 70.000 stećaka na 3300 lokaliteta u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori na prestižni popis svjetske kulturne baštine. Upravo je na taj popis upisano 28 nekropola, među kojima su uz dvije spomenute iz Hrvatske, još po tri iz Srbije i Crne Gore te 20 iz Bosne i Hercegovine.
Podrijetlo srednjovjekovnih grobnica u Hrvatskoj datira iz 12. stoljeća, a takav način pokapanja umrlih provodio se do 16. stoljeća. Stečci u Cisti Provo i Konavlima izrađeni su od vapnenca, tipičnog za Dalmaciju. Od gotovo istog takvog vapnenca izrađeni su stečci i u zemljama u regiji, a posebnost je u tome što se takav vapnenac ne može naći nigdje drugdje nego na ovom području. Možemo ih, primjerice usporediti s izradom srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Armeniji ili u Irskoj, ali nisu sasvim isti. Stećci su izrezani iz velikih blokova vapnenca, a potom dizajnirani i ukrašeni raznim oblicima i ukrasnim motivima te natpisima inspiriranim religijom i svakodnevnim životom povezanim s lokalnim tradicijama.
Lokalitet Crljivicu UNESCO je ocijenio najvećom i najvažnijom skupinom stećaka u Hrvatskoj. Na zapadnijoj Maloj Crljivici nalazi se nešto manji broj reljefno ukrašenih stećaka. Do danas je sačuvano devedesetak stećaka svih tipova (ploče, sanduci i sljemenjaci), među kojima je 16 stećaka sarkofaga, 56 sanduka i 15 stećaka u obliku ploča.
O nastanku Crljivice legenda kazuje da je narod, bježeći pred Turcima, gomilom kamenja zasuo crkvu koja se tu nalazila, a u kojoj su zakopani vrijedno crkveno ruho i kaleži zajedno s jednim zvončićem. Prema legendi tu se ne smije kopati jer bi obolio onaj tko bi kopao, a usjeve bi uništila tuča. Najstariji mještani kazuju da se svake godine noću u razdoblju od Duhova do Sv. Ante iz te gomile čuje sitni zvon zakopanog zvončića.
Putujući cestom iz Lovreća u pravcu Imotskog, nakon nekih pet kilometara, nailazi se na nekropolu Mramor na lokalitetu Kamenjak. Legenda govori da stećci pripadaju svatovima koje su na tom mjestu napali hajduci prije vjenčanja. Pod jednim stećkom, kazuje predaja, počivaju djever i mlada, pod drugim barjaktar, a pod trećim mladoženja.
U sklopu programa razvitka kulturnog turizma nalazi se i niz drugih kulturno-povijesnih znamenitosti koji se revitaliziraju. To su, primjerice rimske staze srednje Dalmacije kojima su se davno u prošlosti koristili vojnici rimskih legija. Upravo projekt obnove mreža rimske cestovne komunikacije srednje Dalmacije uz obnovu i razgledavanje srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika može dovesti do većeg interesa turista za kulturni turizam u Hrvatskoj. A kako zapravo izgledaju rimske ceste, moći će vidjeti stanovnici metropole i svi njihovi gosti na izložba Rimskih cesta, koja će se održati 6. travnja u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, arhiv TZ Imotski
This post is also available in: English
