This post is also available in: English
Sunce, agrumi, maslinovo ulje, ribe i plodovi mora. Od svih tih sastojaka dobivaju se oku privlačna, a nepcu ukusna jela. Sastavni je to dio mediteranske prehrane – najzdravije prehrane na svijetu! I upravo svime time obiluju autohtona jela koja se spravljaju na području Splitsko-dalmatinske županije. Kako je bogat njen geografski položaj tako je bogata i gastronomska ponuda gradova i mjesta u toj županiji. Nevelik položaj, ali prepun suprotnosti u kojima se prožimaju okusi prošlih vremena s današnjim kreativnim kuhinjama i suvremenim okusima.
No, ono što je i dalje osnova svakog dobrog mediteranskog jela, a koje zaista nema ni jedno drugo jelo su dva zrna soli i miris komaštra ili komina. Ta dva zrna soli, koja su ostala na stolu…donesena su toplim jugom ili hladnom burom, ali svaki od njih ima svoju priču utkanu u pojedino autohtono jelo…
Brujet od žabljih krakova i cetinska pastrva
Krenuvši od dalmatinskog zaleđa i njegova predivnog kraja omeđenog rijekom Cetinom naći ćete neka jela na koja su također utjecali vjetrovi, ali i bogatstvo prirodnih i netaknutih rijeka. Tako je za svaku preporuku brujet od žaba na baškotinu tj. jelo u kojem se žablji krakovi, za koje mnogi kažu da imaju okus sličan piletini, preliju limunovim sokom te se s ostalim sastojcima kuhaju na laganoj vatri.
Mogu se jesti sami ili se poslužiti s baškotinom, tradicionalnom vrstom tvrdog slatkog prepečenca. Poželite li posjetiti Trilj tada svakako uz već spomenute žablje krakove svakako morate probati cetinsku pastrvu. Ta kraljevska riječna riba sa crvenim točkicama po tijelu sve je rjeđa u rijeci Cetini. Triljani i ostali Cetinjani najčešće ju kuhaju ili pak peku, prže, a vrlo je ukusna ako se pospe kukuruznim brašnom te kuha. Samo nekoliko kilometara dalje, u slavnom alkarskom Sinju ponudit će vas sinjskim arambašićima. To je ustvari sarma pripremljena na sinjski način od svježeg, sitno sjeckanog goveđeg ili svinjskog mesa, umotana u listove kiselog kupusa i kuhana na tihoj vatri.
Spuštajući se prema moru doći ćete do primorskih mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje će vas svaki dobar domaćin ponuditi janjećim dropčićem s koromačem. To su ustvari janjeće tripice, specijalitet primorske kuhinje, koji se spravlja od rezanaca janjećih tripica i krumpira, a začinjen češnjakom i začinima. Upravo koromač daje poseban okus tom tradicionalnom jelu.
U mjestima Splitsko-dalmatinske županije sve je podređeno ukusnoj i zdravoj hrani, pa su tako neka od tradicionalnih jela u kojima uživaju stanovnici, ali i turisti koštradina ili sušeno ovčje meso, šalamaštrani jezik s kaparima ili pulestar tj. mladi pijevac ispod peke. Otočki specijaliteti svakako su komiška i viška pogača s istoimenog otoka. Komiška pogača je spravljena kombinacijom slanih srdela i šalše – umaka od rajčice na maslinovom ulju s peršinom, a sve je to umotano u ukusnom krušnom tijestu. Kada se ispeče reže se na kocke. I ono što je najvažnije…odlično prija s crnom bevandom! Za razliku od nje, viška pogača je jednostavnog okusa slanih srdela i šufigane kapule tj. blago zažućenog luka na maslinovom ulju. Za razliku od komiške pogače, u viškoj nema rajčice.
Viški hib – nekadašnja težačka pogača danas vrhunska delicija
Kako svako jelo završava ukusnim desertom tako i mi našu priču o autohtonim jelima završavamo imotskim rafiolima, tradicionalnom slasticom koja se spravlja u svim imotskim kućama kada su obiteljske svečanosti i veliki blagdani. Ta dalmatinska poslastica se spravlja od tijesta u koje se stavlja nadjev od oraha, a nakon pečenja se umače u rakiju i uvalja u šećer.
No, ni to nije sve! Uz prošek i makarske rafiole kao skladan mediteranski par nastajale su mnoge ljubavi u toplim, ljetnim podbiokovskim noćima. Ono što makarske rafiole čini drukčijim od ostalih slastica je tanko, prhko tijesto, punjeno slatkom smjesom od oraha. Za one izbirljivije tu je i torta Makarana. Baš kao što Sacher torta sladi Bečane i njihove goste, tako i mediteranska čarolija Makarana mami sa stolova makarskih domaćica i ugostitelja.
Uz sve te delicije, ne smiju se zaboraviti paprenjaci čiji je osnovni sastojak šafran, koji je uz med i korijandar bio veoma važan proizvod na otocima u 16. stoljeću. Na otoku Visu sve već spomenute delicije zasladit ćete viškim hibom što je ustvari nekadašnja težačka pogača napravljena od smokava, aromatičnog bilja, badema i domaće rakije.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Makarska post, Tanja Kezić, Tz Sinj, Tz Trilj
This post is also available in: English
