Božić je bez sumnje najljepši blagdan u godini. Običaji proslave Božića u Hrvatskoj su raznoliki, a upravo ta raznolikost govori o kulturnom bogatstvu naše zemlje. Paljenje Badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice samo su neki od raznolikih božićnih običaja na našem području.
Običaji proslave Božića u Hrvatskoj su raznoliki, a upravo ta raznolikost govori o kulturnom bogatstvu naše zemlje. Paljenje Badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice samo su neki od raznolikih božićnih običaja na našem području.
Zbog modernog stila života, kao i novih vrijednosti, mnogi su tradicionalni božićni običaji izumrli i danas ih se može vidjeti samo u ruralnijim sredinama.
Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj, koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Pšenicu sijemo na blagdan svete Lucije i puštamo da raste sve do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice tako da se oko nje zaveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bila ljetina. Inače, pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.
Običaj paljenja takozvanog badnjaka (panja) na Badnju večer nekoć je bio simbol Božića, a danas je zadržan još samo u ponekim selima. Nekoć se Badnjakom kružilo oko kuće, a priliku da ga nosi imao je najstariji član obitelji. S njime bi ušao u kuću i postavio ga na kamin te blagoslovio krštenom vodom, uz osobit dijalog:
– Faljen Isus!
– Vazda Isus i Marija!
– Dobro vam došao Badnji dan i porođenje Isusovo!
– I s tobom zajedno!
Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, a išlo se toliko daleko da ga se posipalo pšenicom, zalijevalo vinom, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio, tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća. Tradicionalno, desni badnjak simbolizira muškarca, a lijevi ženu, u ovom slučaju domaćine kuće. Vezano uz to, postoji vjerovanje kako će onaj član obitelji čiji badnjak prvi izgori prvi i umrijeti. Pepeo dogorjelog badnjaka posipao bi se po vinogradima, poljima i voćnjacima, a vjerovalo se da taj ritual donosi plodnu godinu. U mnogim mjestima Dalmatinske zagore ovaj običaj poštuje se i danas.
Iako je božićno drvce u današnjem obliku u Hrvatske domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća, kuće su se i prije toga kitile. Kitile su se cvijećem, bršljanom, suhim voćem, svijećama i sličnim ukrasima koji su bili na raspolaganju.
Različiti krajevi Hrvatske imali su različite običaje, a njih je bilo na stotine. U nekim djelovima Dalmatinske zagore i danas postoji običaj vraćanja posuđenih stvari na Badnji dan, jer se vjeruje kako će kuću u kojoj se na Božić nalaze posuđene stvari zadesiti velika neimaština u nadolazećoj godini. U nekim se krajevima na Božić čekala prva osoba koja će u kuću ući. To bi najčešće bila mlada i zdrava osoba, jer je to značilo da će naredna godina biti sretna i plodonosna za obitelj. Na Badnjak se, kao i danas, postilo, a za Božić je bio se tradicionalno posluživao obilan i bogat ručak.
Antikvarijat Studio želi vam ugodne predstojeće blagdane, sretnu i uspješnu 2018. godinu i daruje 20% popusta na sve knjige do 07. siječnja 2018.!
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
