Vreva na ulicama unutar 1700 godina starih zidina Dioklecijanove palače, prepuna životopisna Riva, stari kvartovi – Radunica, Get, Vela Varoš i Matejuška, dokaz su da Split ne nudi samo jedinstvenu povijesnu kulisu nego je i prepun života
Malo je gradova u svijetu koji ne moraju izmišljati priče i legende kako bi privukli turiste. Na našu veliku sreću jedan od njih je Split! Sreća je i to što je upravo u njemu rimski car Dioklecijan 295. sagradio veličanstvenu palaču. Danas je to najživlji dio Splita, ali i odlično očuvan antički spomenik, koji je – s kasnijom srednjovjekovnom nadogradnjom, UNESCO spomenik kulturne baštine.
Iako ponosni na cara i činjenicu da je živio u njihovom gradu, Splićani vam neće znati puno ispričati o njemu. Osim što je po broju ratova u kojima je pobijedio i veličini teritorija kojem je vladao, Dioklecijan sigurno najuspješniji dalmatinski vojskovođa, političar i državnik svih vremena, zapravo se o njegovom životu vrlo malo zna. Povjesničari i arheolozi nisu sigurni niti u moguće mjesto njegova rođenja. Dvoume se između Duklje na području Crne Gore i Salone na području današnjeg Solina. U svakom slučaju jedno je sigurno. Oba grada nalazila su se u rimskoj provinciji Dalmaciji pa je rimski car Dalmatinac!
Najatraktivniji dio njegove palače i danas je Peristil, središnji trg koji za ljetnih mjeseci vrvi turistima naoružanim fotoaparatima, osobito u podne kada se očekuje smjena Dioklecijanove straže… I tako od svibnja sve do kraja rujna, kada gužve malo popuste, ali živost ostaje.
I nekadašnje predvorje carevih prostorija, jedinstveni Vestibul -udaljen tek nekoliko metara od Peristila, danas je minijaturna koncertna dvorana iznimne akustike u kojoj klape pjesmom dočekuju oduševljene turiste.
U palači je i nakon gotovo dvije tisuće godina još sve u funkciji. Nekadašnji mauzolej cara Dioklecijana, žestokog progonitelja kršćana, u 7. je stoljeću postao katedrala u kojoj su na počasnim mjestima oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu. Uz katedralu smješten je 57 metara visok zvonik, najizvornija dalmatinska srednjovjekovna građevina i jedinstveni splitski vidikovac sa spektakularnim pogledom na čitav grad.
Dioklecijanova palača prepuna je atrakcija koje se ne propuštaju – Jupiterov hram, sfinge, iznimno očuvani Dioklecijanovi podrumi koji iz palače vode na suncem okupanu splitsku Rivu, najomiljeniju promenadu grada.
Inspiracija splitskih chefova
Iako nije znanstveno dokazano, ljubav definitivno ulazi kroz želudac. Toga ćete postati svjesni kada posjetite živopisnu splitsku tržnicu, smještenu sa istočne strane Dioklecijanove palače. Ovo nezaobilazno mjesto Splićana, živopisno, bučno i bogato netom ubranim voćem i povrćem, nudi sve što je potrebno za mediteransku kuhinju. Zapravo gotovo sve. Ljubitelji plodova mora i friške ribe morat će otići do peškarije smještene sa zapadne strane Dioklecijanove palače, u kojoj miris friškine nikom ne škodi.
Pazar i peškarija neiscrpan su izvor inspiracije chefovima splitskih restorana i trattorija koji su posljednjih godina, uz butige, galerije i cafe barove, izrasli kao gljive nakon kiše po uskim uličicama Dioklecijanove palače.
Krenemo li prema sjeveru glavnom ulicom palače, u blizini Zlatnih vrata istoimena je kinoteka koja će oduševiti ljubitelje klasika i umjetničkih filmova. Odmah na izlazu iz palače dominira veliki kip Grgura Ninskog, među turistima (ali i Splićanima) poznatiji po izlizanom palcu srećonoši, nego po svojoj povijesnoj ulozi.
Šetnja slavnom povijesti
Uz Prokurative i Peristil, koji su omiljena okupljališta turista, još su dva prekrasna trga u strogom centru Splita. Zanimljivo je da Splićani ne zovu pravim imenima. Narodni trg za njih je oduvijek Pjaca. Njime danas dominira Gradska vijećnica, zgrada iz 15. stoljeća, a intrigira i sat na tornju sa 24 rimska broja, umjesto 12 koliko ih uobičajeno satovi imaju. Nedaleko od tog trga smješten je Trg braće Radić, no teško da ga itko u ovom gradu poznaje pod tim imenom. Još otkada se na njemu prodavalo voće zove se Voćni trg. Prepoznat ćete ga po kipu Marka Marulića, čiji je autor Ivan Meštrović, jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara.
Njegova prekrasna Galerija nalazi se s južne strane Marjana, a u njezinoj blizini je i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. To su samo dva od desetak splitskih muzeja i bezbroj galerija koji su sastavni dio kulturnog itinerara grada.
A za ljubitelje teatra tu je bogat program splitskog Hrvatskog narodnog kazališta smještenoj u zgradi iz 1893. u kojem vas između ostalog u travnju očekuje splitska opera Mala Floramye, ali i otvorenje 27. Marulićevih dana.
Kazalište je smješteno na početku Marmontove ulice, koja je dobila ime po Napoleonovom maršalu zasluženom za urbanizaciju dalmatinskih gradova. U njoj su smješteni dućani, kafići, restorani, dva izložbena prostora, najstarije kino Karaman, već spomenuta peškarija, sumporne toplice… I eto nas na Rivi, u pravo vrijeme za kavu, omiljeni ritual Splićana.
Više informacija pronađite na: www.visitsplit.com, ili Facebook TZ Grada Splita.
Foto: arhiva TZG Splita, Hot Spots, HNK Split, Split culture
