[:HR]Oduvijek ste željeli povezati tradiciju sa ljepotom mediterana, osjetiti šapat davnih vremena kroz eho čudesne ljubavne priče, posjetiti mitski dvorac i crkvicu gdje su slavni ljubavnici pokopani, inspirirati se ljepotom krajolika.. Na pragu sve ljepšeg proljetnog kolaža boja, predlažemo da posjetite splitsku okolicu sa svim njenim znamenitostima, a prvo odredište može biti romantičan Kaštel Lukšić. Pozivamo vas da istražite nekoliko zanimljivosti ovog mediteranskog raja, koje su vam dostupne tijekom cijele godine.
Maslina stara preko 1500 godina i kaštelanski parkovi – raj za zaljubljenike prirode
“Sedam sela poredanih kao sedam labudova” preraslo je u grad Kaštela. Na većem dijelu Kaštelanskog polja još uvijek se izmjenjuju vinogradi, maslinici, nasadi trešanja i smokava te autohtona mediteranska vegetacija sa zaštićenim spomenicima prirodne baštine i parkovne arhitekture, tvoreći romantičan krajolik koji očarava svakoga tko ga posjeti jednom. No još jedan kuriozitet vezan je za Kaštel. U Kaštel Štafiliću raste maslina (olea europea) koju Kaštelani zovu Mastrinka. Stara je preko 1500 godina i pretpostavlja se da je donesena iz južne Italije ili Grčke. Kako su na tom prostoru nekada bili posjedi rimskih veterana, pretpostavlja se da je ona ostatak sa nekog poljoprivrednog dobra onog vremena.
Na istočnim padinama Kozjaka, u Kaštel Sućurcu, nalazi se Kaočina gaj, jedinstveni primjer vegetacijski i floristički odlično očuvane visoke makije i ostalih autohtonih vrsta koji je baš iz tog razloga zaštićen zakonom.
Povijesni perivoj – Park Vitturi
Radoš Micheli Vitturi, plemić iz Kaštel Lukšića a ujedno i poznati poljoprivredni stručnjak te predsjednik lukšićke Agrarne akademije, podigao je u drugoj polovici 18. stoljeća prvi perivoj u Kaštelima. O tome svjedoči zavjetna slika Vitturijevih sa likom sv. Roka koji na dlanu drži perivoj a koja potječe iz 1760.g. Danas je taj perivoj poznat pod imenom Park Vitturi. Nalazi se na obali Kaštel Lukšića i zauzima površinu od 7450 četvornih metara. Prilog tvrdnji njegova postanka jest klasicistički okvir te renesansno-barokne broderije od šimšira (Buxus sempervirens L.).
Spomenikom prirode i kulture je proglašen davne 1968.godine U perivoju su do danas sačuvane broderija od šimšira, stari primjeri čempresa, alepskog bora, pinija lovora (Cupressus L., Pinus halepensis L., Pinus pinea L., Laurus nobilis L.) i dr. Posebno je zanimljivo egzotično drveće kao npr. firmijana (Firmiana simplex Bois.) iz porodice kakaovac, mirisavi kalikantus i dr. Vrt je desetljećima bio zapušten ali se njegovu površinu uspjelo sačuvati i sada se redovno održava.
Nesretna ljubav Miljenka i Dobrile – dalmatinski Romeo i Julija
Legenda iz druge polovine XVII. st. govori o tragičnoj ljubavnoj sudbini mladih ljudi iz Kaštel Lukšića. U plemićkoj obitelji Vitturi rođena je kći Dobrila, a u obitelj Rušinić sin Miljenko. Dvoje mladih zaljubilo se, no nisu se smjeli viđati zbog neprijateljstva između svojih obitelji. Od trenutka kada su roditelji saznali za njihovu vezu, Dobrila je bila pod strogim nadzorom, a Miljenka su roditelji poslali u Veneciju. No nije sve ostalo na tomu. Dobrilin otac ugovorio je vjenčanje svoje kćeri sa starijim trogirskim plemićem. Miljenko je za to saznao i došao iz Venecije upravo u trenutku kada su mladenci izgovarali zavjete te je spriječio vjenčanje. Kako bi je kaznio zbog sramote koju mu je nanijela, Dobrilu je otac poslao u samostan u Trogir, a kako bi spriječio Miljenka da je pronađe, naručio je njegovo ubojstvo koje zbog Miljenkove domišljatosti (prerušio se u fratra) nije uspjelo.
Pokušavajući pronaći Dobrilu, Miljenko je došao u sukob sa zakonom i zbog toga se sklonio u samostanu na Visovcu. Tamo je našao načina, Dobrili slao poruke te ugovorio bijeg. Bijeg mladih natjerao je Dobriline roditelje na popuštanje te su im stoga poručili da se vrate u Kaštel Lukšić kako bi se obavilo vjenčanje. Nakon što je u kolovozu 1690. godine obavljena vjenčana ceremonija, Dobrilin je otac, ne mogavši podnijeti da se njegova kći udala za Miljenka, iz osvete na mostu ispred dvorca ubio svojega zeta. Dobrila je nakon toga izgubila zdrav razum, razboljela se i nedugo potom umrla. Posljednja želja bila joj je da bude pokopana zajedno s Miljenkom u crkvici Sv. Ivana u Kaštel Lukšiću nasuprot dvorca. Na njihovu vječnom počivalištu zauvijek je uklesana poruka “Pokoj ljubovnicima”, a u Kaštel Lukšiću još uvijek postoje oba dvorca, i Vitturijev i Rušinićev.
Kroz mjesec kolovoz, (7. – 11.08.) u Kaštel Lukšiću održavaju se Dani Miljenka i Dobrile. Gosti i uzvanici imati će priliku uživati u oživotvorenju ove legende kroz prigodna događanja. Mi preporučamo predstavu Miljenko i Dobrila u izvođenju amaterske udruge Teatar iz Kaštela i KUD-a Zaninović, nakon koje će biti održan svečani prijem uz dobrodošlicu i razgledavanje kaštelanskog muzejskog etno – postava!
DVORAC VITTURI U KAŠTEL LUKŠIĆU
Iako se blizina grada Splita, kojeg brojni turisti posjećuju upravo zbog fascinantne povijesne arhitekture, spominje kao jedan od glavnih kaštelanskih aduta i sam grad Kaštela itekako ima što za ponuditi! Dovoljno je napomenuti da na području sedam mjesta koja čine Kaštela postoji čak deset intrigantnih dvoraca, a njihov obilazak pješke ili biciklom uz morsku obalu sjajna je tematska (avan)tura! Okrijte zašto su znamenite kaštelanske utvrde fascinirale i tvorce čuvene serije „Game Of Thrones“.
Nakon što je prije nekoliko godina uz izdašnu državnu potporu temeljito obnovljen, zahvaljujući dodatnom angažmanu ministra kulture mr. Bože Biškupića, glasoviti kameni dvorac Vitturi iz 16. stoljeću u Kaštel Lukšiću, inače zaštićeni spomenik kulture, zadržao je svu svoju izvornost. Kao da je iznikao iz mora, a s kopnom ga spaja mostić na ulaznim vratima. Riječ je o reprezentativnom objektu s korisnim prostorom u kojemu su smješteni Muzej grada Kaštela, gradska knjižnica, turistička zajednica, banka, glazbena škola, velika višenamjenska dvorana… U dvorcu Vitturi, za koji je vezana i priča o Miljenku i Dobrili, smještena je Turistička zajednica grada Kaštela Gradska knjižica Kaštela i Muzej grada Kaštela.
Neodoljiva Kaštela
“Dvorac Vitturi, koji je sam po sebi zaštićeni spomenik kulture, nakon sto je restauriran, reprezentativan je prostor ne samo a kultura događanja za grad Kaštela. U blizini dvorca je i poznali park Vitturi, također zaštićeni spomenik prirode i jedan od najljepših u cijeloj Dalmaciji, koji je njegov sastavni dio, jer je i on bio vlasništvo obitelji Vitturi. Osim bogatih i zanimljivih muzejskih eksponata u dvorcu, učenici i studenti, znanstvenici i zainteresirani posjetitelji, mogu razgledavati i park prirode Vitturi, školski botanički vrt koji je također zaštićeni spomenik prirode, veliku baroknu crkvu Uznesenja Bl. Djevice Marije i sarkofag, djelo Jurja Dalmatinca… ” ističe bivša ravnateljica Muzeja grada Kaštela Ankica Babin.
MUZEJ GRADA KAŠTELA
Svrha Muzeja jest poticanje interesa za kulturnu i prirodnu baštinu i njeno uključenje u život zajednice i razvijanje osjećaja zavičajnog identiteta građana Kaštela. Da bi to postigao razvija sakupljačku djelatnost obogaćujući svoju etnografsku, kulturno povijesnu, arheološku zbirku i zbirku moderne umjetnosti, te nastoji obuhvatiti i prirodnu baštinu formirajući prirodoslovnu zbirku. Bavi se istraživačkom djelatnošću težeći novim spoznajama raznih oblika kulturne baštine Kaštela. Muzej čuva i štiti predmete u svojim zbirkama od propadanja, a izložbama (stalnim i povremenim), publikacijama i drugim načinima javnog djelovanja interpretira i prezentira kulturnu i prirodnu baštinu zavičaja. Posebnu pažnju Muzej pridaje edukaciji posjetitelja i kulturnoj akciji stvarajući time uvjete za aktivni odnos korisnika prema Muzeju, umjetnosti i baštini uopće.
Muzej djeluje i kao svojevrsni kulturni centar u kojemu građani Kaštela mogu povremeno vidjeti i doživjeti baštinu Dalmacije, Hrvatske i Europe. Istodobno nastoji kaštelansku baštinu prezentirati u tuzemstvu i inozemstvu rekao nam je ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta.
Jedan od najljepših parkova Dalmacije
Biblijski vrt Stomorija – svetište Gospe od Stomorije
Na južnim padinama Kozjaka je još daleke 1189. godine podignuta crkvica sv. Marije od Špiljana, danas zvane Gospe Stomorija. Na tom mjestu na kojem se spajaju duhovnost i priroda utemeljen je Biblijski vrt. Tu već stoljećima rastu platane, masline, smokve, vinova loza i biljke koje se spominju u Bibliji. Predanošću zaljubljenika u prirodu zasađene su još mnoge druge vrste kao npr. Judino drvo, lovor, akcija, začinsko i mirisno bilje i dr.
U predvorju se nalazi Spomen – kamen, autorski rad kipara Marka Gugića na kojem piše: ” Na spomen drugom došašću sv. Oca Ivana Pavla II. zasnovasmo Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom. Pučani Kaštela 27. rujna 1998. ” Nasuprot njega zasađena je Papina maslina koju je Sveti Otac iste te godine blagoslovio u Splitu.
Sjeverno od crkvice uređen je terasasti predio Jidro, pod čijim je starim maslinama, a u slavu hrvatskim velikanima, postavljena Kolona kamenih megalita. Te je velikane u njihovu stvaralaštvu nadahnula Biblija pa se tako spominju – Sv. Jeronim (prijevod Biblije na latinski), Juraj Dalmatinac (graditelj sakralnih objekata), Marko Marulić (spjev Judita i dr.), Bartol Kašić (prijevod Biblije na hrvatski) te Ivan Meštrović (skulptor Biblijskih motiva).
Na otočiću u potoku, dobrodošlicu će svakom namjerniku poželjeti drvena skulptura Noina arka, rad poznatog umjetnika Vaska Lipovca.
Kamenim Križnim putem na Gospinoj njivi, na kojem su Križne postaje predstavljene grmovima mirisave mirte, dolazi se do Križa života, djela kipara Kažimira Hraste.
Na vidikovcu sa kojeg se pruža prekrasan pogled na Kaštelansko polje i zaljev, posađen je mali vinograd kao spomenik težaku i lozi. U njemu se, uz ostale autohtone vrste vinove loze, nalazi i Kaštelanski crljenak, u svijetu, posebno u Kaliforniji (SAD) poznat kao Zinfandel, koji potječe iz Kaštela.
Doživite Kaštela pri ljepoti proljeća koje mu udahnjuje nove sjajne boje, pronađite u njegovom kamenom biću odjek starina koje će vas podsjetiti na vraćanje korijenima i tradiciji. Za više informacija posjetite turistički ured grada Kaštela gdje ćete dobiti sve potrebne informacije o kaštelanskim sadržajima, turama, hrani i smještaju.
Dobro nam došli ovog proljeća!
Fotografije: www.kastela-info.hr
Posjetite našu Facebook stranicu i budite u toku s svim novostima!
[:]
